Nove sigurnosne razlike pri mjerenju brzine mogle bi se uskoro promijeniti, a time bi se u pojedinim slučajevima mogla promijeniti i utvrđena brzina na temelju koje se određuje kazna za prekoračenje, piše Net.hr.
Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) predložio je novi pravilnik kojim se mijenjaju pravila o vrijednosti koja se od izmjerene brzine oduzima zbog pogreške mjerenja odnosno mjerne metode.
Prijedlog pravilnika trenutačno je na javnom savjetovanju, koje traje do 19. listopada 2026. godine. To znači da predložene vrijednosti još nisu na snazi. Do eventualnog donošenja novog pravilnika primjenjuju se postojeća pravila iz 2020. godine.
Sigurnosna razlika bila bi manja
DZM kao jedan od razloga za promjenu navodi tehnološki napredak. Mjerila brzine postala su preciznija, a na rezultate mjerenja sve manje utječu pogreške povezane s metodom mjerenja i uporabom uređaja od strane operatera.
Prema važećem pravilniku, od izmjerene brzine do 50 km/h oduzimaju se 3 km/h. Za brzine od 51 do 100 km/h odbija se 10 km/h, dok se iznad 100 km/h oduzima 10 posto izmjerene brzine.
Novi prijedlog uvodi različite sigurnosne razlike, ovisno o načinu mjerenja.
Kod stacionarnih mjerila brzine, što uključuje fiksna i mobilna mjerila, predložene su sljedeće vrijednosti: 3 km/h za brzine do 50 km/h, 5 km/h za brzine od 51 do 100 km/h, 6 km/h za brzine od 101 do 120 km/h, 7 km/h za brzine od 121 do 140 km/h, 8 km/h za brzine od 141 do 160 km/h, 9 km/h za brzine od 161 do 180 km/h te 10 km/h za brzine od 181 do 200 km/h.
Iznad 200 km/h sigurnosna razlika dalje bi rasla za 1 km/h na svakih 20 km/h, sve do najviše 14 km/h za brzine veće od 260 km/h. Kod istog mjerenja mogla bi biti veća kazna
Razlika između sadašnjih i predloženih pravila može se vidjeti već na relativno malim brzinama.
Ako kamera danas izmjeri 60 km/h u zoni u kojoj je ograničenje 50 km/h, od izmjerene brzine oduzima se 10 km/h. Za potrebe utvrđivanja prekoračenja tako ostaje 50 km/h. Prema predloženim pravilima, od istih 60 km/h odbijalo bi se 5 km/h, pa bi mjerodavna brzina bila 55 km/h. To znači prekoračenje od 5 km/h, za koje je u naselju propisana novčana kazna od 30 eura.
Još veća razlika vidi se pri višem prekoračenju.
Ako kamera izmjeri 86 km/h u zoni 50, prema sadašnjem pravilniku odbija se 10 km/h. Utvrđena brzina iznosi 76 km/h, odnosno 26 km/h iznad ograničenja. Za prekoračenje veće od 20 do 30 km/h u naselju propisana je kazna od 130 eura.
Prema novom prijedlogu od 86 km/h odbijalo bi se 5 km/h, pa bi utvrđena brzina bila 81 km/h. To je 31 km/h iznad ograničenja, što ulazi u kategoriju prekoračenja većeg od 30 do 50 km/h, za koju je propisana kazna od 390 do 920 eura.
Dakle, pri istoj izmjerenoj brzini od 86 km/h, smanjenje sigurnosne razlike moglo bi značiti prelazak iz jednog zakonskog raspona kazne u drugi. Promjene i za vožnju autocestom
Razlika bi bila vidljiva i pri većim brzinama.
Prema sadašnjem pravilniku, ako kamera na autocesti izmjeri 156 km/h, oduzima se 10 posto izmjerene brzine. To je 15,6 km/h, a prema pravilima zaokruživanja odbitak se zaokružuje na veću vrijednost, odnosno na 16 km/h. Za potrebe utvrđivanja prekoračenja ostaje 140 km/h.
Prema prijedlogu, kod stacionarnog mjerenja za brzine od 141 do 160 km/h sigurnosna razlika iznosila bi 8 km/h. Pri izmjerenih 156 km/h tako bi se utvrdila brzina od 148 km/h.
Na autocesti s ograničenjem od 130 km/h to znači prekoračenje od 18 km/h. Za prekoračenje veće od 10 do 30 km/h izvan naselja propisana je kazna od 60 eura.
Drugačija pravila za mjerenje iz vozila
Kod pokretnih mjerila brzine, odnosno uređaja ugrađenih u vozilo i namijenjenih mjerenju iz vozila u pokretu, predviđene su nešto veće sigurnosne razlike.
Za brzine do 50 km/h odbijalo bi se 5 km/h, za brzine od 51 do 100 km/h 7 km/h, od 101 do 120 km/h 8 km/h, od 121 do 140 km/h 10 km/h, od 141 do 160 km/h 11 km/h, od 161 do 180 km/h 13 km/h, a od 181 do 200 km/h 14 km/h.
Iznad 200 km/h odbitak bi se dalje povećavao, sve do najviše 20 km/h za brzine veće od 260 km/h. Posebna kategorija odnosi se na pokretna mjerila brzine za praćenje, kakva se koriste kada policijsko vozilo utvrđuje brzinu drugog vozila tijekom vožnje.
U tom slučaju sigurnosna razlika ovisila bi o duljini dionice na kojoj se vozilo prati. Za dionice od 200 do 500 metara predviđena je sigurnosna razlika od 10 km/h, za dionice od 501 do 1000 metara 8 km/h, a za dionice dulje od 1000 metara 6 km/h.
Pravilnik donosi i druge promjene
Novi pravilnik ne odnosi se samo na sigurnosne razlike. DZM navodi da se ažuriraju definicije i tehnički zahtjevi, uvode dodatni zahtjevi za softver relevantan za mjeriteljske značajke uređaja te zahtjevi za funkciju samoprovjere.
Detaljnije se propisuje i što mora sadržavati dokazna datoteka kojom se dokumentira prekršaj.
Prijedlog uvodi i novu vrstu mjerila koja brzinu određuju obradom slike, odnosno pomoću jedne ili više foto- ili videokamera, bez radarskog ili laserskog zračenja odnosno senzora kakvi se koriste kod drugih vrsta mjerila.
DZM navodi da su vrijednosti sigurnosnih razlika u novom pravilniku prilagođene vrsti mjerenja te su, radi jednostavnije primjene, izražene u apsolutnim vrijednostima, odnosno kilometrima na sat, umjesto postocima.
Novi pravilnik zasad nije na snazi. Javna rasprava traje do 19. listopada 2026., nakon čega prijedlog može biti izmijenjen prije donošenja. Do tada se primjenjuju postojeće sigurnosne razlike iz pravilnika iz 2020. godine – prenosi SiB.hr
