Iz godine u godinu svjedočimo velikim štetama na poljoprivrednim usjevima i
imovini građana koje je prouzročila tuča. Te štete nisu problem samo domaćem
proizvođaču hrane (poljoprivredniku) ili problem imovine građana i nije ih
dovoljno promatrati isključivo kroz prizmu nadoknade štete poljoprivredniku
kroz osiguranja od tuče već je to daleko širi problem. Naime, uništeni usjevi su
problem svima jer kao posljedicu imamo veći uvoz poljoprivrednih proizvoda,
vrlo često daleko niže kvalitete nego što su to domaći proizvodi.
O tome sam ponovno upozorila na tematskoj sjednici Odbora za poljoprivredu
Hrvatskog sabora predstavnike Ministarstva poljoprivrede da moramo daleko
veću pažnju posvetiti načinima prevencije šteta na poljoprivrednim usjevima,
poljoprivrednim gospodarstvima i imovini građana, ali i na činjenicu da
Ministarstvo poljoprivrede nema adekvatno rješenje za ovaj problem. Zatražila
sam, stoga, da se do usvajanja novih zakonskih normi – dosljedno primjenjuje
postojeći Zakon o sustavu obrane od tuče. Naime, nakon što su se stručnjaci iz
Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske usuglasili da dosadašnji način
protugradne obrane nije dobar zbog toga što nije dovoljno učinkovit i zagađuje,
Zakon ipak nije izmijenjen, a domaći proizvođači doslovno su ostavljeni da se
snalaze kako god umiju i znaju. Zatražila sam da se žurno promijeni Zakon,
ukoliko struka smatra spornim način obrane od tuče i da se protugradna obrana
mora provoditi u skladu sa modernim dostignućima. Prioritet treba biti taj da se
minimalizira šteta uslijed tuče (koja je bila znatno manja kada se koristila
protugradna obrana putem raketa), a ne da se isključivo bavimo posljedicama
tuča koje su sve razornije. Jer je to daleko skuplje, neisplativije i dugoročno
iznimno štetno. Dok se Zakon ne promijeni, postojeći se dosljedno treba
provoditi! Brojni agronomi i drugi stručnjaci se slažu da je protugradna obrana
prava prevencija šteta na poljoprivrednim usjevima i poljoprivrednim
gospodarstvima. Prema informacijama zadnja protugradna raketa se na
području Požege ispaljivala prije 5 godina, a u samo zadnjih mjesec dana smo
imali jako nevrijeme praćeno tučom koje je uzrokovalo velike štete na području
Požege.
Nedopustivo je i neprihvatljivo da se odgovornost zbog posljedica tuče
prebacuje na hrvatskog poljoprivrednika, a da mu Ministarstvo tek nudi opciju
osiguranja usjeva i nasada te nabavu protugradne mreže sredstvima EU
fondova, odnosno obnovu poljoprivrednog zemljišta! Međutim i kod
osiguravanja usjeva i nasada postoji problem jer osiguravajuće kuće našeg
poljoprivrednika ne smatraju važnim poslovnim subjektom. Velika odgovornost
je stoga na Ministarstvu poljoprivrede koje bi trebalo uložiti daleko veće
napore da poboljša pregovaračke sposobnosti hrvatskom poljoprivredniku kod
osiguranja usjeva. Hrvatski poljoprivrednici imaju tek 3 posto osiguranih usjeva,
dok je u susjednoj Sloveniji osigurano čak 43 posto usjeva što dovoljno govori o
problemu koji imaju hrvatski poljoprivrednici. Ovim putem pozivam lokalne
čelnike i županicu da poduzmu sve aktivnosti kako bi se protugradna obrana i
postojeći zakon dosljedno provodio za zaštitu naših građana, imovine i
poljoprivrednih usjeva.
U Požegi, 25. svibnja 2023. godine
Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica
