Iako je smisao dječjeg doplatka potpora uzdržavanju i odgoju djece, sramotan
iznos od 26,49 do 39,73 eura, odnosno maksimalno 110,36 eura za djecu s težim
ili teškim invaliditetom – ne može biti dostatan za tjedne potrebe djece, a kamoli
mjesečne!? Licemjerno je govoriti da doplatak za djecu u RH ima značajno
mjesto u sustavu obiteljskih potpora kao oblik novčanog primanja koje
obiteljima s djecom ublažavaju razlike u životnom standardu u odnosu na
obitelji bez djece, kad zbog visine iznosa naknade – tome nije tako.
Odrastanje u siromaštvu od najranije dobi umanjuje jednake mogućnosti djeteta,
u obrazovanju, dostupnosti različitim sadržajima od predškolske dobi, pa i utječe
na zdravstveno stanje djeteta. Iako je donesen Nacionalni plan borbe protiv
siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. i Nacionalni
plan za prava djece u RH 2022. – 2026., kao i ranije strategije, nisu postignuti
pomaci u poboljšanju standarda života djece. Potrebno je donijeti konkretne
mjere za poboljšanje standarda života djece, a u koje ulazi upravo i povećanje
doplatka za djecu. Jedan od osnovnih prioriteta politike Europske unije je
suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti, s posebnim naglaskom na dječje
siromaštvo. Stoga, prioritetno je potrebno povećati doplatak za djecu koji nije
povećavan u RH od 2006. godine.
Zakonom o doplatku za djecu iz 2018. godine povećan je dohodovni cenzus za
ostvarivanje prava na doplatak za djecu po članu kućanstva na 70 posto
proračunske osnovice (309,02 eura) i više djece je obuhvaćeno, no činjenica je
da se broj korisnika smanjuje što zbog iseljavanja cijelih obitelji, što zbog manje
rođene djece i cenzusa koji ne prate rast cijena i troškova života.
Stopa relativnog siromaštva djece u Hrvatskoj iznosi 19,7 posto i za oko 7 posto
je veća od prosjeka EU, a u najvećem riziku su djeca koja žive u kućanstvima s
više od 2 djece i manjim brojem zaposlenih odraslih osoba. Prema podacima
UNICEF-a u RH stopa siromaštva djece do 5 godina starosti iznosi 22 posto.
Vlada je jedino jednokratnim mjerama isplatila naknadu korisnicima doplatka za
djecu, dok o izmjenama Zakona o doplatku za djecu se samo govori, no djela
Vlade pokazuju stvarnu namjenu. Naime, Izmjenama i dopunama Državnog
proračuna RH za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu, na stavci
doplatka za djecu je umanjena svota za čak 2,75 milijuna eura. Ministar
financija Marko Primorac se na saborskoj raspravi o navedenom izjasnio kako
se broj korisnika smanjuje, budući je to rezultat „povećanja životnog standarda
građana“, te izlaze iz sustava naknada, a o povećanju naknada ili cenzusa se nije
izjasnio.
Dakle, umjesto da se novac iskoristi i izmijene zakonski uvjeti kako bi se
proširio krug korisnika doplatka za djecu i poveća naknada, ministar govori o
povećanju standarda života i smanjuje sredstva upravo za doplatak za djecu.
Niz istraživanja su pokazala poveznicu između siromaštva i financijskih
poteškoća sa funkcioniranjem obitelji. Roditelji su pod ekonomskim pritiscima,
uslijed visoke inflacije, nedostatnih primanja, nezaposlenosti i svih drugih
poteškoća, što je povezano sa mentalnim zdravljem roditelja i porastom
konflikata unutar obitelji.
Povećanje doplatka za djecu je nužan minimum kojim država mora intervenirati
kao pomoć standardu života obitelji, ali i razvijati naknadu u smjeru
demografske mjere.
Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica
