DANAS je Međunarodni dan čokolade. Vjerujemo kako mnogi od vas obožavaju čokoladu, baš kao i mi. Zanimljivo, ime za drvo kakaovca, Theobroma cacao, znači “hrana za bogove” i malo je ljudi koji se s tim ne bi složili. Čokolada ima dugu povijest koja seže sve do Maja, starog naroda središnje Amerike.
Maje su prvi upotrebljavali plodove kakaovog stabla, koje raste u tropskim kišovitim šumama Amazonije, za izradu ukusnog napitka zvanog “chokolatl”. Tu gustu bogatu tekućinu dobivali su kuhanjem i mljevenjem plodova kakaovca koje su zatim miješali u vodi s čilijem. Maje su plodove upotrebljavali i kao valutu za plaćanje i darove za proslave.
U mnogim receptima za kolače i deserte čokolada je najbitniji sastojak, pa kvaliteta čokolade koja se upotrebljava ima veliku ulogu. Čokolada mora biti glatka, sjajna i boje mahagonija, ne smije biti preslatka, treba biti hrskava i mora se čuti zvuk lomljenja kad se lomi.
Čokolada s velikom količinom kakaovog maslaca trebala bi se vrlo brzo topiti u ruci te odmah otopiti u ustima. Osnovni okus čokolade je gorkast s vrlo malo kiselosti.
Čuvajte je na temperaturi od 10 do 15 stupnjeva. Čokolada vrlo lako poprima mirise, pa je čuvajte u hermetički zatvorenoj posudi. Njena svestranost vidi se u tome što je jednako možete koristiti u slatkim i slanim jelima. Dodajte je u kolače, pudinge, od nje napravite kremu ili glazuru, preljev za deserte ili svježe voće.
Svakako su najveću maštovitost u upotrebi čokolade u slanim jelima pokazali Talijani. Još u 18. stoljeću dodavali su je u recepte poput prženih jetrica umočenih u čokoladu, čokoladne juhe, čokoladnog pudinga s teletinom ili pak čokoladne palente.
Male količine čokolade dodajte umaku za mesna ili riblja jela, a najbolje paše s lukom, češnjakom, rajčicama i začinima. Kako biste smanjili gorkost jela, kockicu tamne čokolade dodajte u ragu od mesa ili divljači – piše INDEX.
