U organizaciji Udruge za sport i rekreaciju „Josip Knežević“ u Novoj Ljeskovici obilježena je 33. obljetnica pogibije hrvatskog branitelja Josipa Kneževića koji je život izgubio na bojištu nedaleko od Erduta kao pripadnik Tigrova i kao prva žrtva s područja bivše Općine Požega – prenosi Požeško-slavonska županija.
Počast poginulom branitelju odali su članovi obitelji i prijatelji, članovi Udruge za sport i rekreaciju „Josip Knežević“, predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Marina Štimac, zamjenik županice Požeško-slavonske županije Ferdinand Troha, pročelnik Općine Čaglin Domagoj Pavić, izaslanstvo Policijske uprave Požeško-slavonske te predstavnici udruga s područja Općine Čaglin.
Polaganju vijenaca prethodilo je misno slavlje za poginulog branitelja koje je predvodio velečasni Milan Klobučar, a prigodno je u sklopu obilježavanja odigrana i memorijalna nogometna utakmica.
Prigodnim riječima nazočnima se obratio Josip Tušek, predsjednik udruge koja nosi ime po poginulom hrvatskom branitelju, u ime obitelji zahvalu na čuvanju spomena na Josipa uputio je Petar Knežević, a ratnih dana slavnih Tigrova čiji je pripadnik bio i Josip Knežević prisjetio se Josip Širić.
Pročelnik Općine Čaglin Domagoj Pavić i zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha podsjetili su na važnost očuvanja spomena na sve poginule hrvatske branitelje i Domovinski rat.
– Danas se s osobitim pijetetom prisjećamo žrtve Josipa Kneževića i trenutaka kada je trebalo braniti Hrvatsku. Josip je bio čovjek koji je bio istinski sin svoje Domovine i ovog kraja i zato udruzi koja njeguje sjećanje na njega čestitam na svemu onome što rade, dokle god se spominjemo imena naših branitelja, do tada će i njihova žrtva biti dostojno vrednovana, kao i sve ono što su učinili tih dana – rekao je Troha.
Josip Knežević rođen je 13. kolovoza 1968. godine u Staroj Ljeskovici, bio je dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi”. Posmrtno je odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
