Senzacija na Papuku: Prateći trag „srebrnih novčića iz Voćina“ koji su se nudili na crnom tržištu, na lokalitetu Gradina, na 611 metara nadmorske visine, pronašli ostatke utvrđenih bedema čiji dijelovi datiraju iz brončanog doba
Kada je ugledao zidine, Hrvoje Potrebica, profesor na Katedri za prapovijesnu arheologiju Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, imao je reakciju gotovo poput Arhimeda, grčkog matematičara, fizičara, inženjera, izumitelja i astronoma, koji je, otkrivši zakon uzgona, uzviknuo: „Heureka!“Prema njegovim riječima, „ovo je senzacija na Papuku“ – prenosi SiB.hr
Na visini od 611 metara nad morem, u samom srcu Papuka, na lokalitetu Gradina — mjestu gdje, kako kažu, Rafalei pri preletu gotovo dotiču krošnje drveća — Potrebica je, uz asistenciju Franke Ovčarić i Luke Drahotusky-Brukete te uz pažnju direktora TZP Vrata Papuka Mislava Šljivca, otkrio nešto zbog čega su mu, doslovno, „zaiskrile oči“.
„Istražujemo ovdje već drugu godinu, a danas smo ‘uboli jackpot’“, kazao je Potrebica uz osmijeh koji se spušta niz njegovo markantno lice i dugu kosu koja dopire gotovo do polovice leđa.
Otkrivanje tajni prošlosti
Potrebica je, inače, veteran velikih arheoloških otkrića. Još 2005. godine, u najbogatijem kneževskom grobu iz željeznog doba u Hrvatskoj, pronašao je jedinstveni brončani mač koji je čak 3.000 godina počivao uz svog gospodara. Taj mač, od 2012. godine, čuva se u Požeškom muzeju.
A sada, u okruženju vulkanskih stijena Rupnice i kamenoloma Trešnjevice, Gradina ponovno skriva tajne prošlosti.
„Radili smo presjek bedema prapovijesnog naselja i pritom smo pronašli izuzetno važne nalaze“, objašnjava Potrebica.
„Prva vijest o ovom lokalitetu došla nam je kroz kriminalne aktivnosti ljudi s detektorima metala, koji su ovdje pronašli ostavu keltskog srebrnog novca. Ona je, nažalost, razgrabljena i izgubljena za struku, ali se pojavila na crnom tržištu…“
Unatoč tome, stručnjaci su uspjeli analizirati dio tih novčića i zaključili da su posebnog tipa — vjerojatno kovani upravo na ovom mjestu.
„Ovdje smo zadnje dvije godine, sondirali smo dio terena, a danas smo došli do novog velikog otkrića i saznanja. Pronašli smo fortifikaciju utvrde — od kamena izgrađene bedeme, koji se jako dobro vide. To su jedni od najvidljivijih i najbolje očuvanih bedema nekog prapovijesnog naselja u ovom dijelu Hrvatske. Obično su se gradili od zemlje i drveta pa su propadali, no ovdje je drugačije…“
U početku su pretpostavljali da se radi o nalazištu latenske kulture, iz stoljeća prije Krista, no nalazi keramike promijenili su sliku.
„Pretpostavljali smo da su ovdje nalazi latenske kulture, ali pronašli smo keramiku koja datira iz kasnog brončanog doba, od 1.000 do 1.200 godina prije Krista. Ti su nalazi jako rijetki, a monumentalna obrambena struktura bedema ograđuje četiri hektara površine“, pojašnjava Potrebica.
„Na jednom mjestu odlučili smo presjeći bedem i utvrdili smo monumentalnu konstrukciju koja se sastoji od tri sloja — zemlje, kamena i nabijene zemlje — visine do dva metra, a ponegdje s vanjske strane i do sedam ili osam metara. Potom smo naišli i na suhozidnu obrambenu konstrukciju debljine više od metra i pol. Ovdje, na ovom mjestu, takvo nešto nismo očekivali. U 25 godina svoje karijere nikad nisam vidio ovako nešto.“
Osim toga, pronađeni su i tragovi kuća te dijelovi keramičkih posuda.
„Dvije godine smo ‘mrdali amo-tamo’ i nismo pronašli gotovo ništa — sve do danas“, zaključio je Potrebica, vidno uzbuđen novim otkrićem.
