Svaka općina, grad, županija, bolnica, sveučilište ili institut morat će od 20. veljače na svojim mrežnim stranicama objavljivati svaki svoj trošak, odnosno kome su i zbog čega isplatiti i najmanji iznos iz svojih proračuna. Time će započeti najveća objava financijskih podataka od osamostaljenja Hrvatske – prenosi Telegram.
Građani će kad god to požele moći provjeriti kako je potrošen svaki euro koji su zaradili i predali na upravljanje javnim vlastima i je li najbolje iskorišten za jačanje javnih usluga, poput obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, javnog prijevoza. To znači da će pojedini fakultet, bolnica ili grad na svojoj mrežnoj stranici morati objaviti koliko je koštala nabave neke robe ili usluge, poput odvjetničke ili konzultantske, ali i kome je novac isplaćen.
Neki već objavljuju sve
Tako je objavu troškova zamislilo Ministarstvo financija, a prvi dani provedbe pokazat će koliko su čelnici lokalnih vlasti, ali i državnih institucija spremni sudjelovati u toj proračunskoj transparentnosti. Objava podataka započinje podacima za siječanj ove godine i ubuduće će najkasnije do 20. u mjesecu morati objavljivati za prethodni mjesec.
Podaci će na službenim stranicama morati biti najmanje deset godina. Kazne za čelnike tijela koja neće objavljivati podatke o trošenju novca, predviđeno je Zakonom o proračunu, mogu biti i do 50 tisuća kuna, odnosno 6.636 eura. No dio obveznika poput gradova Zagreba, Bjelovara, Dubrovnika ili Rijeke te podatke već objavljuju.
Uz lokalne vlasti, obrazovne i zdravstvene ustanove, svoje troškove javno će svaki mjesec morati objavljivati i izvanproračunski korisnici, primjerice Hrvatske vode, HAC, HC, zavodi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali i onaj za zapošljavanje.
Osobni podaci nesporni
Ministarstvo financija Naputkom je propisalo podatke koje objava mora sadržavati. Dio obveznika negodovao je, doduše neslužbeno, zbog toga što se za dobavljače moraju objaviti imena i OIB, ističući kako im prijete kazne ako tim objavama budu kršili direktive o objavi osobnih podataka.
Na naš upit može li provođenje Naputka biti problematično kad je u pitanju zaštita osobnih podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka odgovara da su Zakon o proračunu i Naputak pravni temelj za objavu osobnih podataka poput imena i prezimena.
“Predmetni Naputak dostavljen je Agenciji za zaštitu osobnih podataka radi davanja stručnog mišljenja u odnosu na područje zaštite osobnih podataka te je isti u skladu sa zakonodavnim okvirom o zaštiti osobnih podataka”, poručuju iz Agencije. Tako bez argumenta ostaju protivnici javne objave podataka iako dio njih i dalje tvrdi da će na kraju troškovi eventualnih tužbi doći njihovim institucijama na naplatu.
Najškakljiviji resor
Jedan od najškakljivijih resora u kojemu je zbog ovog naputka, kako neslužbeno čujemo, nastalo mnogo zbrke i negodovanja jest visoko školstvo. Fakulteti, sveučilišta, instituti prema uputama ministara Primorca i Fuchsa morat će svaki mjesec javno prikazivati kako su potrošili svaki cent iz proračuna, ali i kako su trošili tzv. vlastite prihode zarađene od djelatnosti na tržištu.
Nezadovoljstvo u visokom školstvu pritom ne čudi ako znamo da neki čelnici fakulteta ili sveučilišta vlastite prihode – zarađene na javnoj infrastrukturi i javno plaćenim radom – ne smatraju javnim novcem. Međutim, u službenim izjavama Telegramu, s fakulteta i sveučilišta poručuju da su sutra spremni objaviti sve što se od njih traži.
‘Podržavamo transparentnost’
Iz uprave Sveučilišta u Zagrebu kažu da u potpunosti poštuju sve zakone i propise pa će podatke objaviti u skladu s napucima nadležnih ministara. Očekuju da će isto učiniti zagrebački fakulteti koji djeluju kao pravne osobe. Sveučilište “u potpunosti podržava koncept transparentnosti i odgovornosti u svim aspektima svoga djelovanja” pa zato, dodaju, ne vide ništa sporno u objavi podataka o financijskom poslovanju.
“Vjerujemo da će se time dodatno potvrditi predanost institucije odgovornosti te ojačati povjerenje šire zajednice u javne institucije”, zaključuju iz Zagreba. Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija kaže kako će i njen Rektorat u roku postupiti po uputama te da ne sumnja u iste poteze riječkih fakulteta. Podržava nastojanje za što većom transparentnošću, no dodaje kako su napuci za provođenje zahtijevali nadogradnju informatičkih programa, dodatne troškove, radni angažman i vremenski period prilagodbe.
Provjeravali osobne podatke
Iz uprave Sveučilišta u Splitu na naš upit o prikazu svih troškova nisu odgovorili. S četiri ponajveća zagrebačka fakulteta, kojima će primjena vjerojatno biti najzahtjevnija, poručuju ili da su spremni ili da će na vrijeme biti spremni. Zoran Wittine, prodekan za poslovanje i infrastrukturu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako rade na prilagodbi informacijskog sustava kako bi na vrijeme objavili podatke.
Dekan Pravnog fakulteta Ivan Koprić najavljuje da će fakultet svoju zakonsku obavezu izvršiti na vrijeme. Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kaže kako će i oni objaviti podatke prema naputku, a da su ranije provjerili usklađenost s pravnim okvirom zaštite osobnih podataka.
Svi će se moći iskazati
Sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta dekan Mirko Planinić kaže kako se posljednjih nekoliko mjeseci ozbiljno pripremaju za provedbu uputa o financijskoj transparentnosti. Prilagodili su poslovodni programski sustav, a nedoumice u procesu rješavali s Ministarstvom financija. “PMF je stava da je odgovorno trošenje javnih sredstava izrazito važno te stoga podržavamo transparentnu objavu podataka”, ističe Planinić.
Iz Ministarstva financija kažu da će pratiti kako se provode njihove upute. Napominju da su kazne za čelnike institucija i ustanova visoke, ali da ih neće ispisivati odmah prvih dana. Svi će, dakle, imati priliku u praksi zaista pokazati svoju javno proklamiranu podršku transparentnosti trošenja javnog novca.
