Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a obilježava se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je vazmenog trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.
Kod Katolika post je obavezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obavezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
Upravo tišina jedinstveni je početak obreda kada svećenik slavitelj s poslužiteljima u crkvu ulazi u tišini te se prostire pred oltarom na kojemu nema križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira da je s Isusa svučena odjeća, odnosno njegovu ogoljenost, ali je i znak povučenosti, tišine, žalosti i tuge za umrlim Učiteljem. Slijedi slušanje Božje riječi iz proroka Izaije o sluzi patniku koji je slika Isusa, čije se smrti spominjemo na Veliki petak. Nakon toga slijedi Služba Riječi (pjevana Muka Gospodinova). Drugi dio obreda je klanjanje Kristovu križu, otkrivanje križa te poklon i ljubljenje križa. Sveta pričest je treći dio obreda, a budući da je Veliki petak jedini dan u godini kada se ne slavi Misa, vjernici se pričešćuju hostijama koje su pohranjene od jučerašnje Mise večere Gospodnje. Obredi završavaju razlazom u tišini.
