Političarima se, po nepisanom pravilu, daje prvih sto dana da se snađu, poslože prioritete i pokažu smjer kojim žele ići. Ta praksa ne vrijedi samo za premijere i ministre — jednako je dragocjena i onima na lokalnoj razini koji preuzimaju odgovorne funkcije u kulturi i turizmu. Sto dana nije dovoljno da se naprave čuda, ali jest dovoljno da se vidi kako netko diše, na čemu gradi i kamo želi stići. Upravo zato odlučili smo isti vremenski okvir primijeniti na Dariju Adžijević, ravnateljicu novootvorenog Interpretacijskog centra Vila Dobre Vode u Lipiku. Sada, nakon isteka tog razdoblja, donosimo presjek njezina rada i onoga što je ova nova lipička adresa uspjela ponuditi svojim posjetiteljima – prenosi Compas.
Govoreći o prvim tjednima, Adžijević priznaje da su prošli brzo i bez zastoja. „Znali smo da nećemo moći napraviti čuda, ali smo se usredotočili na ono najvažnije – postaviti temelje. Uspostavili smo osnovne okvire rada ustanove, pokrenuli web stranicu i društvene mreže, a u proljeće se otvorili javnosti. Do danas smo imali oko 2.500 posjetitelja, što smatram izvrsnim početkom, osobito u ljetnim mjesecima kad ritam prirodno uspori.“
Posebno se ističe raznolikost posjetitelja: dolaze grupe učenika, studenata i vrtićanaca, ali i udruge umirovljenika, braniteljske udruge i policajci, a značajan dio publike čine i individualni gosti. Osim redovitih posjetiteljskih tura, održano je i nekoliko stručnih skupova, poput Dana sestrinstva te radnog sastanka svih ravnatelja toplica iz cijele Hrvatske, što je bila važna posjeta u organizaciji Ministarstva zdravstva i Toplica Lipik. Struktura cijena formirana je prema socijalnom kriteriju. Tako postoje individualne i grupne ulaznice, a reakcije na cijene uglavnom su pozitivne, ponajprije od onih koji često obilaze slične centre diljem Hrvatske, dok je tek rijetko bilo kritičnih komentara. Knjiga utisaka, pak, otkriva gotovo isključivo pozitivne dojmove i zahvalnost posjetitelja na doživljenom.
Budući da ovakvog centra Lipik dosad nije imao, govori Daria, od početka su se orijentirali na učenje iz tuđih iskustava. Posjetili su interpretacijske centre diljem Hrvatske, sudjelovali na prvom nacionalnom forumu interpretatora kulturne baštine te se učlanili u udrugu interpretacijskih centara. Na taj su se način povezali s ljudima prepoznatima u struci i preuzeli provjerene prakse koje žele prilagoditi lipičkom kontekstu. „Nastavljamo učiti kako bismo i sami rasli“, dodaje kratko ravnateljica.
Svoju viziju sažima u tri riječi – kreativnost, otvorenost i održivost. Svjesna odgovornosti, planira razvijati prepoznatljive programe, otvarati prostor suradnji s lokalnom zajednicom te organizirati događaje koji ostavljaju trag. „Želim da Vila Dobre Vode bude mjesto kojem se ljudi vraćaju – jer ih podsjeća na ono što je važno, lijepo i naše.“ U sljedećem razdoblju uvode i audio-vodič, kao dodatni alat za turističke grupe i individualne posjetitelje, koji će uz slušalice i osobnog audio asistenta moći još jasnije upoznati povijest Lipika.
Posebno ju je iznenadila emotivna reakcija posjetitelja. Mnogi su očekivali klasični muzej, a doživjeli nešto potpuno drukčije. Nerijetko su u izložbi prepoznali priče vlastitih obitelji, a poneki su prostor napustili uplakanih očiju. „Posebno me dirne kada posjetitelji počnu prepričavati crtice iz života svojih baka i djedova ili iz vlastitog djetinjstva — priče koje ne postoje ni u jednoj knjizi. Tada i mi u Centru naučimo nešto novo, a naš je zadatak takve trenutke pamtiti, zapisivati i prenositi, osobito mladima.“
Kad podvuče crtu, Adžijević najvećim postignućem smatra stvaranje prostora koji ne ostavlja ljude ravnodušnima. U samo nekoliko mjeseci okupili su i domaću publiku i goste iz drugih krajeva, povezujući ih u priču Vile Dobre Vode koja, čini se, već sada ima svoje stalne prijatelje.