Jesenski regionalni susreti trajne formacije svećenika i đakona u Požeškoj biskupiji održali su se od 19. do 22. studenog 2024. u četiri arhiđakonata: u Slatini za Slavonsko-podravski, u Daruvaru za Zapadno-slavonski, u Novoj Gradiški za Posavski arhiđakonat, a u Pleternici za Katedralni arhiđakonat. Ovogodišnji susreti posvećeni su u prvom redu enciklici pape Franje o pobožnosti Srcu Isusovu „Dilexit nos“ i praktičnim pitanjima povezanim s upravljanjem župe u skladu s crkvenim propisima.
Program susreta trajne formacije započeo je molitvom Trećeg časa, nakon čega su arhiđakoni uputili pozdrav okupljenim svećenicima i biskupu Ivi Martinoviću koji se prvi puta na ovaj način susreo sa svećenicima Požeške biskupije. Istaknuli su, među ostalim, kako ovi susreti očituju svećeničko zajedništvo i promiču smjernice za svećeničko pastoralno djelovanje. Zahvaljujući arhiđakonima na riječima pozdrava, biskup Ivo je kazao kako Crkva od Drugog vatikanskog sabora do danas naglašava važnost formacije svećenika. Upozoravajući na mnoge poteškoće i izazove u svećeničkom životu i pozivu te sve prisutniji individualizam, biskup je podsjetio svećenike kako je svrha ovakvih susreta permanentna formacija svećenika i poticaj na duhovni i intelektualni rast, na bolji duhovni život i molitvu, na promicanje zajedništva među svećenicima te međusobno obogaćivanje kroz životna iskustva i pastoralnu praksu. Zahvalio je svećenicima za sve što nastoje ostvarivati u životu župnih zajednica i Crkve te im predstavio dnevni red susreta.
Zatim je encikliku pape Franje „Dilexit nos“ o ljudskoj i božanskoj ljubavi Srca Isusa Krista, u Slatini i Daruvaru predstavio predstojnik Katehetskog ureda Marijan Pavelić, a u Novoj Gradiški i Pleternici upravitelj Župe sv. Kuzme i Damjana u Kuzmici Ivica Bošnjak. U uvodnom dijelu izlaganja predstavljene su okolnosti izdanja ove četvrte enciklike Svetoga Oca te je opisana struktura njezina sadržaja podijeljenog u pet poglavlja. Potom je ukratko prikazan sadržaj počevši od prvog poglavlja koje je naslovljeno „Važnost srca“. U njemu se pojašnjava značenje pojma „srce“ na temelju antičke filozofije i Svetoga pisma. Upozoravajući na izazove modernog svijeta obilježenog potrošačkim tržišnim sustavom, Papa ističe kako je potrebno vratiti se srcu koje je srž čitavog ljudskog identiteta. U drugom poglavlju „Geste i riječi ljubavi“ sabrane su brojne Isusove geste, riječi i pogledi koje su zapisane u evanđeljima kao izraz Kristove ljubavi koja izvire iz njegova božanskog i ljudskog srca prema svima koje on susreće. Potom se prikazuje ljudski vid božanskog srca koji se očituje u Isusovim osjećajima straha i žalosti te ljubavi koja svoj vrhunac ima na križu. Treće poglavlje pod naslovom „Ovo je srce koje je toliko ljubilo“ ističe kako se Isusovo srce ne odnosi samo na dio Kristova tijela, nego predstavlja cjelovitost utjelovljenog Sina Božjega. Papa nadalje navodi kako Kristovo srce sadrži „trostruku ljubav“: osjetljivu ljubav njegova tjelesnog srca te njegovu duhovnu ljudsku i božansku ljubav. U četvrtom poglavlju „Ljubav koja napaja“ prikazan je povijesni razvoj pobožnosti Srcu Isusovu potkrijepljen primjerima svetaca koji su imali značajniji utjecaj na razvoj navedene pobožnosti kao što su sv. Franjo Saleški i sv. Margarita Marija Alacoque. Posljednje peto poglavlje „Ljubav za ljubav“ posvećeno je prikazu zajedničarske i misijske dimenzije Crkve koja se očituje i u pobožnosti Srcu Isusovu. U zaključnom dijelu enciklike papa Franjo poziva na produbljenje pobožnosti prema Srcu Isusa Krista koje je izbor za preobrazbu Crkve i društva.
U drugom dijelu susreta o praktičnim pitanjima povezanima s upravljanjem župe u skladu s crkvenim propisima progovorio je u Slatini i Daruvaru upravitelj Župe sv. Josipa u Slatini Dragan Hrgić, a u Novoj Gradiški i Pleternici generalni vikar Želimir Žuljević. Predstavili su ponajprije sadržaj „Priručnika za upravljanje župom“ Josipa Šalkovića, profesora kanonskog prava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je u ovoj prilici uručen svim svećenicima kao pomoć u njihovu pastoralnom djelovanju. Na početku su iznesena opća načela iz prvog poglavlja priručnika, a istaknut je dio koji se odnosi na upravljanje i djelovanje župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća. Potom su dane smjernice o uređenju i vođenju župnog ureda te su na temelju konkretnih primjera svećenici upućeni u načine ispunjavanja matičnih knjiga. Naposlijetku su dane upute o upravljanju crkvenim dobrima, vođenju župne administracije te su na temelju primjera prikazani osnovni elementi službenih dopisa. Drugi dio izlaganja tematski se usmjerio na odnos prema maloljetnim i ranjivim osobama koje su prisutne u župama putem raznih pastoralnih aktivnosti. Istaknuto je kako je Župi kao pravnoj osobi i župniku povjerena važna zadaća zaštite maloljetnika i ranjivih osoba te pojašnjena razlika između maloljetne i ranjive osobe, kao i među ostalim istaknuta važnost odvajanja župnog ureda i mjesta pastoralnih susreta od privatnih prostora svećenika. Naglašena je važnost zaštite osobnih podataka osobito prilikom objavljivanja fotografija i izvještaja na društvenim mrežama za koje je uvijek potrebna prethodna suglasnost roditelja.
Nakon plodonosne rasprave o spomenutim temama biskup je predstavio svećenicima neke od programa Redovnog jubileja Svete godine 2025. i kako će na razini Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH zajednički obilježiti 1100. obljetnice splitskih Sabora u vrijeme hrvatskog kralja Tomislava, o pastirskom pismu biskupa povodom obilježavanje obljetnice, kao i o drugim informacijama vezanih uz to. Najavio je kako će Sveta godina za Požešku biskupiju biti otvorena na blagdan Svete Obitelji, 29. prosinca ove godine. Spomenuo je također kako će u Svetoj godini na području Biskupije biti određena mjesta s mogućnošću dobivanja potpunog oprosta, među ostalima i crkva sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije. Biskup je to pojasnio podsjetivši kako se u godini Jubileja spominjemo i 1800. obljetnice rođenja sv. Lovre te je najavio kako će vjernici Požeške biskupije tijekom Svete godine po dekanatima hodočastiti u svečevu srednjovjekovnu crkvu u Požegi. Progovorio je nadalje o programu nacionalnog hodočašća u Rim koje će se održati od 5. do 12. listopada 2025., a na njemu će sudjelovati hodočasnici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Hrvati iz inozemstva. Istaknuo je kako je želja biskupa da svi hodočasnici tom prigodom budu na zajedničkoj audijenciji sa Svetom Ocem i na zajedničkim euharistijskim slavljima u velikim rimskim bazilikama, a za Požešku biskupiju, među ostalim, planira se i zajedničko slavlje u bazilici sv. Lovre. Pri svršetku biskup se osvrnuo na plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije od 12. do 14. studenog te progovorio o važnijim temama koje se odnose na život Crkve i svećeničko poslanje, o tekstu Završnog dokumenta Sinode o sinodalnosti i zaključcima koje je biskupima predstavio biskup Ivan Ćurić. Biskup je istaknuo svrhu, cilj i metodu Sinode u životu i poslanju mjesne Crkve te u tom smislu naglasio važnost slušanja u životu mjesne Crkve kao evangelizacijsku metodu Sinode o sinodalnosti „Dok poučavamo druge, važno je znati slušati vjernike i nevjernike. Od nas se traži ponašanje koje je u duhu enciklike pape Franje Dilexit nos, a nadasve kada ne možemo ispuniti očekivanja vjernika.“ Osim toga govorio je i o drugim pastoralnim pitanjima svećeničkog poziva i poslanja, kao i o pitanjima koja su povezana sa nastupom svećenika u medijima i potrebi educiranja svećenika te jačanju svijest o medijskoj izloženosti i ispravnom korištenju medija. Susreti su završili molitvom u župnoj crkvi i zajedničkim objedom.
