U osječku Zračnu luku u nedjelju je sletio helikopter novouspostavljene Hitne helikopterske medicinske službe koja će zbrinjavati hitne i životno ugrožene pacijente s područja pet slavonskih županija – prenosi Grad Osijek.
Ministar zdravstva Vili Beroš na predstavljanju osječke helikopterske službe izvijestio je kako će helikopteri s radom krenuti početkom travnja ove godine, a uz pilota, članovi tima bit će liječnik, medicinska sestra ili tehničar, koji su prošli posebnu vrstu obuke.
– Na ovaj način stvaramo kariku koja nedostaje i povezujemo sve dijelove hitne medicinske službe da bismo pomagali našim građanima na najbolji mogući način. Ideja je bila implementirati službu čim prije, stoga smo iskoristili postojeće infrastrukturne uvjete pri određenim aerodromima, poput ovog u zračnoj luci u Osijeku koja je dom HHMS-a za ovu kopnenu bazu.
Dodao je da su hitne helikopterske službe uz Osijek ustrojene u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a letačke aktivnosti ugovorene s privatnim europskim pružateljima usluga za razdoblje od sedam godina. U kontinentalnoj Hrvatskoj organizirani će biti dnevni letovi HHMS-a.
– U tih sedam godina predvidjeli smo po potrebi 10 500 sati leta, 7350 za područje morske Hrvatske i 3150 za područje kopnene Hrvatske. Za funkcioniranje svake baze potrebno nam je 16 liječnika, 16 doktora medicine i 16 sestara i tehničara, što je osigurano edukacijom, koja će se nastavljati u budućem vremenu kako bismo u svakom trenutku imali kadar koji može pružiti i podupirati letačke aktivnosti – rekao je ministar.
Istaknuo je i da će se nakon sedam godina vidjeti je li ovo najoptimalniji model te da je želja ustrojiti i mrežu operativno sletnih površina uz zdravstvene ustanove.
Osječki gradonačelnik Ivan Radić ocijenio je ovo dodatnim iskorakom u zdravstvenoj zaštiti kojim su na dobitku svi pacijenti istoka Hrvatske.
– Grad Osijek i Klinički bolnički centar Osijek, kojem gravitira gotovo milijun pacijenata, ovime se učvršćuju kao medicinsko središte istočne Hrvatske. Operativno je zamišljeno da je baza na zračnoj luci u Osijeku, a po potrebi helikopter slijeće u kampus u blizini parkirališta Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji je 850 metara udaljen od kliničkog bolničkog centra. Posebno raduje što je ovaj heliodrom privremen, jer će novi klinički bolnički centar vrijedan preko 700 milijuna eura imati svoj heliodrom – poručio je gradonačelnik Radić.
Dodao je da su ulaganja u osječko zdravstvo velika podsjetivši na Objedinjeni hitni bolnički prijam vrijedan 22,5 milijuna eura i novi PET/CT uređaj vrijedan oko 2,8 milijuna eura, kojim je Osijek stao uz bok Zagrebu.
– Grad Osijek je velik donator KBC-a. Svake godine u proračunu izdvajamo određena sredstva, a tako ćemo nastaviti i u budućnosti jer želimo podizati kvalitetu zdravstvene usluge na području i našeg grada i naše županije – istaknuo je gradonačelnik Radić.
Obnašatelj dužnosti župana OBŽ Mato Lukić ocijenio je kako će se koordinacijom kopnenih i zračnih snaga stanovnicima istočne Hrvatske pružiti dodatan osjećaj sigurnosti.
– Na području Osječko baranjske županije svake godine bilježimo sve više gostiju i sve veće brojke u turizmu, tako da je ovo dodatna sigurnost. Posebno je važno da do kraja ove godine treba završiti izgradnja posljednje dionice koridora 5 c koji nas povezuje direktno s Budimpeštom, a na tom koridoru će promet biti intenzivniji, što je dodatan razlog zašto je ovom dijelu Hrvatske potrebna helikopterska služba – kazao je obnašatelj župana Lukić dodavši kako će županijska uprava nastaviti svoja ulaganja u osječki KBC iako nije vlasnik.
Damir Važanić, zamjenik ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, izvijestio je da je tim HHMS-a spreman za prve intervencije jer danas završava njihova edukacija, a istaknuo je da su velika ulaganja Vlade RH uz zdravstvenu infrastrukturu i u ljudske resurse.
Silvana Sabo, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije, rekla je da je ovo povijesni trenutak za županijsku hitnu medicinu jer će služba moći pristupiti pacijentima koji su na teže dostupnim područjima ili u kompleksnijim stanjima, što će omogućiti kvalitetnije liječenje i izgledniji postotak preživljavanja.
