Jučer su na pakračkoj gradskoj šetnici budući srednjoškolci na 4. Dječjem danu zanimanja imali priliku iz prve ruke saznati koja se srednjoškolska zanimanja nude u našem gradu i bližoj okolici.
Događaj je organizirala Osnovna škola braće Radića Pakrac u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Pakraca kako bi učenicima osnovne škole, a posebno osmašima, uz predstavljanje srednjih škola omogućili i upoznavanje s različitim obrtima za koje se mogu školovati. Učenici su mogli razgovarati s profesorima, učenicima srednjih škola i obrtnicima, vidjeti što rade, a potencijalno i iskušati svoje sposobnosti i vještine potrebne za određeno zanimanje – prenosi Pakrački list.
Svim pakračkim, a po prvi put i svim lipičkim osmašima tako su programe svojih škola predstavili srednjoškolci iz Srednje škole Pakrac, za smjerove opća gimnazija, medicinska sestra/tehničar, fizioterapeutski tehničar, građevinski tehničar te trogodišnja zanimanja. Osim domaćina, bili su tu i predstavnici Ekonomske i turističke škole Daruvar, pa Tehničke škole Daruvar, Gimnazije Daruvar, Srednje škole „August Šenoa“ Garešnica te Poljoprivredno-prehrambene škole Požega.
Manifestaciji su se pridružile i buduće medicinske sestre i tehničari iz pakračke srednje škole pod vodstvom profesorice Vesne Božić koji su istovremeno na obližnjem štandu provodili javnozdravstvenu akciju mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi uz educiranje građana o potrebi i važnosti zdravog načina života. Osim srednjoškolaca i medicinara, svoja su zanimanja prezentirali i djelatnici pakračkog obrta „J-M instalacije“ u vlasništvu Mate Jurišića, kao i policajci iz Policijske postaje Pakrac te Policijske uprave požeško-slavonske.
Profesionalno usmjeravanje u režiji školske psihologinje Nataše Major
Kako su nam pojasnili iz škole, u OŠ braće Radića Pakrac svake godine provode se različite aktivnosti za učenike osmih razreda u svrhu profesionalnog usmjeravanja učenika. Provode se radionice, obavljaju testiranja sposobnosti logičkog zaključivanja, individualni razgovori s učenicima i savjetovanje o donošenju odluke o upisu u srednju školu. Osim toga, održavaju tematska predavanja na roditeljskim sastancima, surađuju sa Zavodom za zapošljavanje za učenike s teškoćama u razvoju te organiziraju predstavljanje srednjih škola iz Pakraca i gradova u okolici.
„U Osnovnoj školi Pakrac obavezno radim profesionalno usmjeravanje. Imamo radionice s osmim razredima s kojima započinjemo početkom kalendarske godine. Osim radionica, provodimo testiranje logičkog zaključivanja“, pojašnjava Nataša Major, školska psihologinja. Nakon ocjenjivanja testova, svatko može doći čuti svoj rezultat, a po njih dolaze jedan po jedan, pod odmorima. Taj postupak prolaze svi osmaši i sa svakim ponaosob psihologinja obavlja individualni razgovor. Naprave malu anketu, pojašnjavaju svoje želje, kakve imaju ocijene, koliko će imati bodova, zašto žele upisati određenu školu.
„Jedna je djevojka htjela upisati smjer za farmaceutskog tehničara u Kutini. Kad sam je pitala zašto baš tu školu, rekla je da joj se sviđa to radno mjesto jer je uredno i svi su lijepo obučeni, našminkani“, kaže psihologinja, ističući kako je to primjer lošeg razloga za izbor zanimanja. Djeca ponekad ne razumiju što je to zanimanje, kaže, a nekad imaju dvije ili tri opcije koje ih podjednako zanimaju. S nekima koji znaju što žele razgovor traje dvije minute, a s nekima i sat vremena.
Nakon razgovora s učenicima, saziva se roditeljski sastanak nakon kojega roditelji dobivaju pristup jednom posteru u elektroničkom obliku, sa sličicama i poveznicama na određena zanimanja. On uključuje brošure sa svim zanimanjima i školama u našoj županiji, zatim brošure u svim drugim županijama, pa poveznicu na CISOK, Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri…
Postoji i platforma Moj izbor koja nudi mogućnost pronalaska svih podataka o svim zanimanjima, uključujući upitnike koji omogućavaju ispitivanje vlastitih sposobnosti, interesa, a sve to odrađuje se elektroničkim putem. Osim ovog sajma, naposljetku se prije konačnog odabira željene srednje škole saziva još jedan roditeljski sastanak. „To je dakle jedan rad koji traje cijelo polugodište“, kaže Major.
Zavod za zapošljavanje u školu dolazi samo zbog djece s poteškoćama u razvoju koja idu po prilagođenom i individualiziranom programu, a za svu ostalu djecu pripremu za daljnje školovanje odrađuje psihologinja Nataša. „Na radionicama nabrajamo sve moguće škole za koje učenici znaju. Kad to izvrtimo i ponovimo, dođemo do nekih pedesetak zanimanja u školama u okruženju. Nakon toga učenike podijelim u nekoliko kategorija, od onih koji su potpuno sigurni u to što žele upisati pa sve do onih koji nemaju baš nikakvu predodžbu o tome što žele. Već nakon prve radionice ima vrlo malo onih koji su posve nesigurni, a najviše je onih koji otprilike znaju i onih koji su sasvim sigurni u to što žele“, kaže psihologinja.
Sinergija Osnovne škole i Turističke zajednice
„Na radionice i profesionalno usmjeravanje općenito stavljam jako velik naglasak, jer mislim da je to jako važno. Ponukalo me kad sam čula od djece i roditelja da ne znaju što sve od škola postoji i koji se programi nude. Petkom je 6. sat slobodan za sve osme razrede i tad je mogao doći svatko tko je želio predstaviti svoju srednju školu. Cijelo drugo polugodište, skoro svaki petak netko je dolazio – doduše, uvijek postoje djeca koja nisu naročito aktivna po pitanju istraživanja mogućnosti“, objašnjava Major.
Oni koji namjeravaju studirati imaju više vremena opredijeliti se za željeno zanimanje, nastavlja. Oni koji će ići samo u trogodišnju školu, htjeli-ne htjeli, nekakvu odluku moraju donijeti. Odabiru željene srednje škole s djecom inicijalno pristupa po sustavu eliminacije: prvo iskrižaju sve što učenika nikako ne zanima, ali važno je da postoji nekakav interes. U trenutku koji prethodi odabiru već bi trebali imati dovoljno informacija o različitim zanimanjima.
„Potičem ih da se aktiviraju kod kuće, bilo oko kuhanja, oko vrta, popravaka strojeva u garaži… Problem je što djeca kod kuće vrlo malo toga rade. Ako su u stanu, poneki roditelji ništa ne rade u slobodno vrijeme, pa tako ni djeca, već su svi na mobitelima. Djeca tako imaju sve manje razvijenih interesa jer nisu ništa isprobali, nisu ništa vidjeli, nisu nigdje bili, ali to je već jedan širi problem“, detektira psihologinja jednu od istaknutijih poteškoća današnjeg načina života.
„Svake godine imamo djecu na praksi iz ekonomsko-turističke škole u Daruvaru. Ponekad ih pitam zašto su baš tu školu upisali, pa mi kažu, nisu znali što odabrati. Originalna ideja iz koje se Dan zanimanja izrodio bila je predstavljanje lokalnih obrtnike. U međuvremenu smo shvatili da trebamo ostvariti suradnju s Osnovnom školom nakon čega smo vidjeli da zapravo imamo isti interes i istu ciljanu publiku – osme razrede. Naravno, dobrodošli su i svi ostali“, kaže Gabriela Sabo Seleši, direktorica TZ Grada Pakraca.
Jednom ju je, nastavlja, netko pitao kakve to veze Turistička zajednica ima s Danom zanimanja? Sva zanimanja vezana su za turizam, jer jasno je kako su za turizam potrebni dobri frizeri, konobari, recepcionari, menadžeri, građevinari, dok Dan turizma djeci pritom omogućava da dobiju neku širu sliku u vezi toga koji su srednjoškolski smjerovi i programi dostupni u okolici. „Lani smo imali jednu djevojčicu koja je upisala frizerski smjer u Garešnici. Pričala nam je kako je godinu dana ranije bila na Danu zanimanja i upravo zbog toga se i odlučila za tu školu“, poentirala je direktorica.
Mislim da ovo jedna lijepa suradnja na lokalnoj razini, zaključila je Major, rekavši za kraj kako su na njihov Dan zanimanja dobrodošli svi, kako djeca, tako i roditelji, uputivši time poziv za sljedeći Dan koji će biti održan dogodine, ali za koji su psihologinja i direktorica pripreme započele već danas, razgovarajući o tome što bi se za idući put moglo unaprijediti i doraditi, čime pokazuju kako vrlo ozbiljno shvaćaju svoju misiju, a to je kako osmašima pomoći da što kvalitetnije donesu jednu od najvažnijih životnih odluka – koji životni poziv odabrati?
