Blagdan svetog Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara, jedan je od najveselijih i najdražih blagdana u našim krajevima. Stoljećima se slavi krštenje mladog vina – običaj koji ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.
Sveti Martin bio je rimski vitez iz današnje Mađarske, poznat po blagosti i milosrđu. Nakon vojne službe zaredio se i postao biskup u Toursu, gdje je posvećen 370. godine. Pokopan je 11. studenoga 397., a taj se dan danas obilježava kao Martinje.
Legenda kaže da je bio ljubitelj vina te uveo običaj krštenja mošta. Prema predaji, pokušao je izbjeći imenovanje za biskupa skrivajući se među guskama, no one su ga odale – otuda i tradicija da se na Martinje jede guska s mlincima.
„Jesti, piti i veseli biti“ glavni je moto Martinja, a posebno se time ponose u Općini Sveti Martin na Muri. Ondje se blagdan slavi kao nematerijalno kulturno dobro, odobreno i od strane Vlade.
Za razliku od drugih krajeva gdje se održavaju narodne verzije „krštenja mošta“, u Svetom Martinu na Muri obred ima i vjersku dimenziju – mlado vino blagoslivlja svećenik, a potom slijedi tradicionalna ceremonija koju vodi „narodni biškup Martin“.
Martinje se najviše slavi u kontinentalnoj Hrvatskoj, osobito u Zagorju, gdje su krštenju mošta dali posebnu važnost i niz šaljivih običaja. A ako trebate izgovor za čašu više – kažu da vino obiluje vitaminima i mineralima korisnima za zdravlje.
