Tijelovo, odnosno svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, jedan je od najvažnijih katoličkih blagdana. Slavi se svake godine u četvrtak, devet tjedana nakon Uskrsa, a posvećen je otajstvu Euharistije – središnjem sakramentu kršćanske vjere. Ovim blagdanom vjernici se prisjećaju Posljednje večere, kada je Isus Krist svojim učenicima darovao kruh i vino kao svoje tijelo i krv te tako ustanovio Euharistiju.
Budući da se ustanovljenje Euharistije dogodilo na Veliki četvrtak, u vrijeme neposredno prije Isusove muke i smrti, Crkva nije smatrala prikladnim tada organizirati svečane proslave. Zato je uvedena posebna svetkovina nakon završetka uskrsnog vremena kako bi se na dostojanstven i svečan način iskazalo štovanje prema Euharistiji.
Sam blagdan Tijelovo pojavio se početkom 13. stoljeća kada je augustinska redovnica sveta Julijana iz samostana pokraj Liègea u Belgiji imala viđenje punog mjeseca na kojem je primijetila tamnu mrlju. To je protumačila kao znak da Crkvi nedostaje poseban blagdan posvećen Euharistiji. Na njezinu je inicijativu mjesni biskup u svojoj biskupiji uveo blagdan koji se isprva nazivao blagdanom Euharistije.
Sveta Julijana i njezini suvremenici nastojali su proširiti slavljenje toga blagdana na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. 1264. godine objavio je bulu kojom je želio uvesti blagdan za cijelu Katoličku crkvu, no njegova iznenadna smrt spriječila je provedbu te odluke. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu.
Blagdan je uveden kao svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Prema katoličkom vjerovanju, tijekom mise kruh i vino postaju Kristovo tijelo i krv. Svećenik pritom izgovara Isusove riječi: „Ovo je moje tijelo“ i „Ovo je moja krv“, čime se vjernici podsjećaju na Kristovu žrtvu i njegovu prisutnost u Euharistiji.
Na Tijelovo je u mnogim mjestima običaj organizirati svečane procesije ulicama gradova i sela. Vjernici zajedno sa svećenicima javno svjedoče svoju vjeru, mole i iskazuju poštovanje prema Presvetom Oltarskom Sakramentu.
