Dvadeseta obljetnica smrti kardinala Franje Kuharića u Požegi

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Na godišnjicu smrti sluge Božjeg kardinala Franje Kuharića, 11. ožujka biskup Antun
Škvorčević predvodio je za njega u požeškoj Katedrali misu zadušnicu u zajedništvu sa
svećenicima iz središnjih biskupijskih ustanova i župa grada Požege. U predvečerje Dana Grada
na misi je sudjelovala i gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Željkom Glavićem i drugim
uzvanicima među kojima je bila i požeško-slavonska županica Antonija Jozić.

Pozdravljajući sudionike slavlja, biskup je podsjetio da je na današnji dan prije
dvadeset godina u Zagrebu preminuo naš nadbiskup kardinal Franjo Kuharić, počasni
građanin Požege, te da večeras u požeškoj Katedrali želimo preporučiti Bogu njegovu
plemenitu dušu, sjediniti se s njime u ovom svetom slavlju, da on moli s nama i mi s njime za
velika dobra koja su potrebna nama u našoj domovini Hrvatskoj i cijelome svijetu – to je
ponajprije dobro mira – a u predvečerje Dana Grada Požege molimo i za njegovo dobro.

Izrazio je uvjerenje da svi sudionici slavlja osjećaju koliko nam je potreban Bog u našim
srcima, jer kad njima zavlada sebičnost, zloća, mržnja, i svakovrsni drugi mrak, događaju se
ratovi poput ovoga koji trenutno plamti u Ukrajini. Ustvrdivši da Bog u ljudskom srcu može
svojom snagom zaustaviti takve zle namjere, preokrenuti ga da vjeruje dobru mira, pozvao je
nazočne da budu molitelji na tu nakanu.

Upitavši u homiliji sudionike slavlja jesu li se i oni uključili u rasprave o ratu u
Ukrajini koje se vode na svim stranama, biskup je spomenuo kako ima onih koji smatraju da
bi ljudima u Ukrajini bilo bolje da se nisu počeli braniti od ruske invazije, jer bi se time
spasili mnogi životi i spriječilo razaranje njihovih gradova. Podsjetio je potom da se na
tvrđavi Lovrijenac u Dubrovniku nalazi zapisano načelo, koje je proizišlo ne samo iz
hrvatskog, nego iz povijesnog iskustva čovječanstva od davnine, a ono kaže: „Sloboda se ne
prodaje za nikakvo blago“. Čovjekova sloboda tolika je vrijednost, da je treba braniti, ako
treba za nju i život položiti, ustvrdio je biskup. Kazao je kako je u ovom trenutku najvažnije
pitanje kako zaustaviti rat u Ukrajini, ali tako da se spasi sloboda i ne ponizi dostojanstvo
tamošnjih ljudi i države.

Povezao je to s ulomkom iz Knjige proroka Ezekijela u naviještenom prvom čitanju, u
kojem taj drevni prorok govori o bezbožnom i pravednom čovjeku. Bezbožan čovjek je onaj u
čijem se srcu dogodio lom, pa je pobijedila sebičnost i zloća, koja mu diktira ponašanje.
Pravednik je čovjek koji osluškuje Boga u svom srcu i savjesti, te se ponaša po onom što je
Božje u njemu, ustvrdio je biskup. Kazao je kako prorok naviješta da Božje svjetlo može
prodrijeti u srce bezbožnika te se on obrati i počne živjeti pravednost. Ali također upozorava
da će pravednik, ako se opredijeli za nepravednost i bezakonje, početi umirati. Upozorio je
kako prorok ustrajava nekoliko puta na tvrdnji da nepravedan čovjek umire daleko ubojitijom
smrću nego li je fizička, jer umire u svom srcu i savjesti. Bog ne želi čovjekove smrti, nego da
živi, te po proroku poziva svoje sunarodnjake i nas da hodimo putem pravednosti.

Na temelju navedenog prorokova navještaja, biskup je podsjetio sudionike slavlja da
žive u vrijeme u kojem mnogi ljudi u Hrvatskoj svoje međusobne odnose ne temelje na
načelima Božje pravednosti, nego po načelima sebičnosti i vlastitih interesa pohlepno teže za
bogatstvom i društvenom moći, te zbog toga što nisu dobro poslagali ljestvicu vrednota umiru
u svojim dušama, srcima i savjestima. Još je rekao kako loša demografska statistika koja
očituje da kao narod biološki umiremo, ima svoj korijen u spomenutom duhovnom umiranju.

Svoje suvremenike koji su se pitali što su to njihovi očevi zlo učinili te ih je Bog kaznio
odvođenjem u babilonsko sužanjstvo, prorok Ezekijel uvjerava da nema kolektivne krivnje
naroda i otacâ, nego da se drama života i smrti, borba između pravednosti i bezbožnosti
odvija u svakom pojedinom od njih, ustvrdio je biskup. Pozvao je sudionike slavlja da na
prorokov poticaj svatko od njih provjeri je li u njegovu srcu i savjesti pravednost ili
nepravednost, zloća ili dobrota, Bog ili Zli. Iznenađujuća je i utješna činjenica da se mi
možemo promijeniti u srcu i duši, obratiti se i prestati biti sudionici zla. Zašto onda ne bismo
iskoristili tu mogućnost i učinili sve da naš duh ne ostane u mraku, zarobljen zloćom i
negativnošću, nego da u zajedništvu života s Bogom postignemo onu nutarnju slobodu koja je
daleko šira i dublja stvarnost od one slobode koja je uvjetovana izvanjskim događanjima i
koja se može izgubiti ili postići oružjem i ratom?

O toj nutarnjoj slobodi ljudskoga duha riječ je u naviještenom evanđeoskom ulomku,
u kojem Isus tumači svu širinu značenja pete Božje zapovijedi: „Ne ubij!“, ustvrdio je biskup.
Kazao je kako Isus ovu zapovijedi ne primjenjuje samo na one koji druge ubijaju fizički, nego
i riječima, kad iz mržnje druge nazivaju različitim pogrdnim imenima. Iz stanja čovjekove
nutarnje neslobode, zarobljenosti zlom rađa se loš odnos prema bližnjemu koji se vrlo lako
može pretvoriti ne samo u male ratove u našim obiteljima i susjedstvima, nego i u velike
oružane sukobe koji se trenutno vode u Ukrajini, naglasio je biskup.

Podsjetio je sudionike slavlja kako je kardinal Franjo Kuharić bio naš nadbiskup u
teško vrijeme Domovinskog rata, istaknuvši da on nije dvoumio kako su sloboda čovjeka
pojedinca, njegove obitelji i naroda, domovine i države vrijednosti koje treba braniti, ali da je
pritom snažno naglašavao da se u obrani vlastite slobode ne smije mrziti one koji tu slobodu
ugrožavaju. Naveo je svima dobro poznate riječi koje je kardinal Kuharić izgovorio 10.
kolovoza 1991. u Petrinji: »Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu!

Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je. Ako je napustio
svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti
istom mjerom nego ću poštivati život njegova oca, brata, sina, sestre!«. Biskup je pojasnio
kako navedene riječi svjedoče da je kardinal Kuharić dok se zauzimao za slobodu naše
domovine učvršćivao nutarnju hrvatsku slobodu, zauzimao za načelo veće pravednosti koje je
Isus proglasio u naviještenom evanđeoskom ulomku. Ako se budemo ravnali po načelu
odmazde „oko za oko, zub za zub“, ako iznutra ne budemo oslobođeni zla, mržnje i osvete,
nema istinskog temelja za izvanjsku, fizičku slobodu, kazao je biskup. Kad na Isusovu riječ i
uz njegovu pomoć nastojimo ponašati se onako kako se ponaša naš Otac nebeski, koji daje da
sunce njegovo sja i zlima i dobrima, koji je milosrdan i blag, tada ne dopuštamo zlu da diktira
našim srcem, rukama i djelima. To je ta sloboda duha, srca i savjesti koja se ne prodaje za
nikakvo blago, do koje mnogi ljudi u Hrvatskoj, koji ove korizme njeguju duhovnost, moleći,
posteći i čineći dobra djela uspijevaju doći uz Božju pomoć, ustvrdio je biskup.

Poželio je da kardinal Franjo svojim primjerom i molitvom iz nebeske domovine prati i ohrabruje svakoga
od nas da se nikada ne prepustimo nemoćima zla, nego uvijek više vjerujemo Božjoj moći, s
njom surađujemo, i na taj način svaki od nas postane znak prisutnosti njegova svijetla i snage
u našem gradu Požegi i domovini Hrvatskoj. Sudionicima slavlja poželio je da zagovorom
Isusove Majke, kojoj se kardinal Kuharić uvijek utjecao i nas povjeravao, poraste u njima
svijest o dostojanstvu i mogućnostima naše slobode, kad s Bogom djeluju i s njime surađuju.
Nakon popričesne molitve biskup je rekao da se kardinal Kuharić veoma radovao kad
je prije dvadeset i pet godina osnovana Požeška biskupija i kad je mogao predati pastirski štap
njezinom prvom biskupu, obećavši da će moliti za nas i za našu Biskupiju, te je istaknuo da
zacijelo to čini i iz vječnosti. Pozvao je sudionike slavlja da zajedno izmole Molitvu za
Požešku biskupiju.

Potaknuo ih je potom da budu neumorni molitelji za mir u Ukrajini,
spremni surađivati s Caritasom Požeške biskupije u pružanju pomoći izbjeglicama koje
pristižu u Hrvatsku i u druge europske zemlje. Stanovnicima grada Požege na čelu s
gradonačelnikom Željkom Glavićem i njegovim suradnicima čestitao je Dan Grada sa željom
da njegova proslava doprinese zajedništvu građana u promicanju onoga što je dobro i
vrijedno. Svima nazočnima, napose odjevenim u odore povijesnih postrojbi i drugih
građanskih udruga, zahvalio je za sudjelovanje na slavlju, te je na sve njih i grad Požegu
zazvao Božji blagoslov.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika