Gradonačelnici se mijenjaju, ali ne i “čuvar požeške baštine”

Prije svega nekoliko dana, objavom članka, povukli smo pitanje o možebitnom demoliranju baroknog i predivnog grada Požege pod “nadzorom stručnjaka”.

Na tu temu osvrnuo se i bivši saborski zastupnik, bivši župan Požeško-slavonske županije i bivši dugogodišnji gradonačelnik Grada Požege gospodin Zdravko Ronko. Njegov osvrt prenosimo u cijelosti:

“A pro po objavljenog teksta na portalu Požeški.hr od 16.08.2023. pod naslovom: Devastira li se pod „nadzorom struke“ predivni barokni grad Požega? Klikni na link https://pozeski.hr/devastira-li-se-pod-nadzorom-struke…/
Za uvod, samo dvije rečenice:
Prvo, Požega kao stari grad bogate povijesti i još bogatije arhitekture, posebno barokne, imala je tu „sreću“ da su joj za „čuvara i spasitelja“ njenih kulturnih dobara pored arhitekata i povjesničara umjetnosti postavili etnologa, koji evo već četvrt stoljeća „žari i pali“ Slavonskom Atenom…., i
drugo, za „devastaciju“ Požege (kako stoji u tekstu), zasigurno nisu zaslužni (krivi) investitori, oni imaju novac, a novac treba investirati, ulagati, obrtati…..
Prilog: Ulomak iz knjige „Požegom kroz povijest – Rudolf Heli“, studeni 2019. g.
..… Grad Požega, uz Dubrovnik i Senj jedan je od triju mitskih gradova Lijepe naše Domovine, bio je on i slobodan kraljevski grad, grad kojeg su nazivali Slavonskom Atenom s brojnim doprinosima u znanosti, umjetnosti, kulturi te svekolikoj ljepoti, grad koji je istovremeno imao energije brinuti se o baštini i suvremenosti.
I zato se nikad nisam mirio s činjenicom da se u njemu ukidaju značajne i duboke ukorijenjene institucije, a ovog puta samo ću se zadržati na Požeškom povijesnom arhivu.
….Neoprostivo je što ništa bolji odnos nije bio niti prema prezentaciji i promociji građe, slijedom i promociji Požege, vjerojatno zbog kompleksa kako brodskih moćnika tako posebno još uvijek i sadašnjeg ravnatelja slavonskobrodskog Arhiva, čemu je svakako pridonijela nezainteresiranost uspavanih i domaćih / požeških njegovih djelatnika. I to me je uvijek boljelo. Čim sam došao u priliku, a bilo je to 26.rujna 2002. godine kad sam bio izabran za gradonačelnika Grada Požege, odmah sam na 1. sjednici Gradskog poglavarstva, 14. listopada ni manje ni više predložio, a Poglavarstvo je jednoglasno prihvatilo Odluku kojom se Državnom arhivu Slavonski Brod – Odjel Požega dodjeljuje zgrada (korisne površine 420,2) i dvorište (512m2) u Požegi, na adresi Županijska 13, kako bi se mogla primjereno smjestiti bogata građa. Pristupilo bi se i dogradnji zgrade (katnice dvostruko veće korisne površine) što bi bio i doprinos brzom osamostaljenju Požeškog povijesnog arhiva ili Državnog arhiva u Požegi.
Dobre relacije i vibracije s Ministarstvom kulture rezultirale su u svibnju mjesecu 2003. godine s konačnim rješenjem o obnovi kipa Svetog Trojstva za što je Ministarstvo izdvojilo 2,8 milijuna kuna, a kako smo državi dodijelili i „Staru svilanu“ za potrebe Konzervatorskog odjela, te nekadašnji dječji vrtić „Ljubica Trifunović“ za potrebe Državnog arhiva u Požegi, postignut je dogovor oko financiranja rekonstrukcije „Svilane“ s 2,4 milijuna kuna te dogradnja Državnog arhiva u Požegi s 2,6 milijuna kuna.
Kip Svetog Trojstva i Konzervatorski odjel su realizirani, a za Državni arhiv u Požegi naloženo je hitno ishođenje potrebne dokumentacije za dogradnju.
U srpnju 2003. godine Državni arhiv u Slavonskom Brodu nevoljko naručuje, a potom i preuzima idejni projekt za dogradnju Požeškog arhiva.
Na kraju te godine dolazi do promjene vlasti na državnoj razini, slijedom i promjene u Ministarstvu kulture (dolazak Bože Biškupića za ministra), a u sinergiji s „dobrom voljom“ ravnatelja Ivana Medveda iz Državnog arhiva u Slavonskom Brodu, „opstruktivnom voljom“ ravnatelja Konzervatorskog odjela Žarka Španičeka, te „prešutnom voljom“ požeških, arhivskih djelatnika projekt se, kao što se može i pretpostaviti, zaustavljen. Uspjela je samo 11. studenog 2003. godine na svjetlo dana izaći lokacijska dozvola.
….U Požegu je više puta dolazio ministar Biškupić, pa je tako i 2007. godine, obilazeći Arhiv, te iskazujući i „veliku zainteresiranost“, glumatao i hinio potrebu dogradnje i osiguranje novčanih sredstava (o.p. koja su još 2003. bila osigurana) iz Ministarstva kulture, ali su njegove priče bila samo puka i prazna obećanja.
….Moram reći i ovo. Prije koji tjedan na prostoru namijenjenom dogradnji Arhiva u Požegi (katnica sa 750 m2 korisne površine), iako se nalazi u strogoj A-zoni podložnoj ishođenju svih mogućih dozvola, nadležnih tijela i suglasnosti Konzervatorskog odjela, potpuno je ilegalno (možda i dogovorno !?) osvanulo novoizgrađeno asfaltirano parkiralište s rampom za osobne automobile i daljinskim za „odabrane“.
….Tražeći objašnjenje, 22. rujna ove godine (2019.) , u telefonskom razgovoru ravnatelj Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Požegi Žarko Španiček uvjeravao me kako je to nemoguće, kako o tome ništa ne zna, da se nešto radilo svakako bi znao, kako će sve odmah provjeriti i izaći na teren, kontaktirati kolegu Radonića iz Arhiva pa će mi iduću dan moći dati odgovor. Odgovor koji sam dobio bio je da „doista nije ništa znao“, kako su ga u Odjelu Državnog arhiva u Požegi „uvjerili da je to samo privremeno“ te da, što se tiče strogo zaštićene A-zone, ova nedopuštena i ilegalna izgradnja „nije baš zahvat takve dubine u zemlji koji bi zaslužio njegovu intervenciju“.
E, pa nazdravlje !”