Neposredno pred odlazak na dužnost potpredsjednika Europske investicijske banke, bivši ministar financija Marko Primorac potpisao je ugovor o beskamatnom zajmu od šest milijuna eura s požeško-slavonskom županicom Antonijom Jozić, inače članicom Predsjedništva HDZ-a. U članku 11. ugovora, “Povjerljivost i čuvanje podataka”, stoji da će obje strane ugovor tretirati kao poslovnu tajnu “te ih ne mogu priopćavati niti dati na raspolaganje trećim osobama” – prenosi Telegram.hr
Telegram je posjedu ugovora o beskamatnom zajmu, u kojem stoji da je njegova namjena “zatvaranje obveza po pravomoćnim sudskim presudama (ovrhama), pravomoćnim rješenjima i/ili sudskim nagodbama”. Požeško-slavonska županija dužna je vratiti Ministarstvu financija 6 milijuna eura u roku 20 godina u 240 mjesečnih rata po 25.000 eura.
Kad – i ako – krajem daleke 2045. godine Županija vrati posljednju ratu, napokon će se zaokružiti priča započeta prije više od dvadeset godina, još u doba bivšeg HDZ-ovažupana Ante Bagarića. To nije samo priča o krajnje neodgovornom trošenju novca jedinice lokalne uprave — što nakraju beskamatnim zajmovima pokriva država, naravno novcem poreznih obveznika — već i potpunom izostanku bilo kakve odgovornosti onih koji su doveli do takve situacije.
Kobna Bagarićeva zadužnica
Pokojni župan Anto Bagarić u listopadu 2002. olako je, bez znanja Poglavarstva i Županijske skupštine, potpisao zadužnicu od 3,2 milijuna eura (24 milijuna tadašnjih kuna) kao jamstvo za vraćanje kredita Slavonskoj banci.
Četiri godine kasnije Županijska uprava za ceste završila je u stečaju, pa se Županija požeško-slavonska, kao osnivač propale tvrtke, našla u ogromnim nevoljama. Slavonska banka aktivirala je u svibnju 2006. Bagarićevu zadužnicu i blokirala sve račune Županije. Nije bilo za plaće, režije, sve je stalo.
Državna vlast nije se zbog toga uzrujavala jer župan je tad bio Zdravko Ronko iz SDP-a. Bez državnih jamstava, on odbija nova zaduženja. Županija se, uz suglasnost Ministarstva financija, mogla zadužiti najviše do 20 posto izvornih prihoda, a tad je već bila zadužena nevjerojatnih 469 posto.
SDP sanira, HDZ ne plaća
Na jedvite jade tadašnji ministar financija Ivan Šuker pristaje da se dugovanje od 3,2 milijuna eura reprogramira uz jamstvo Vlade, pa Ronko sklapa ugovor sa Slavonskom bankom na 17 godina, s počekom od dvije godine, ali uz visoku kamatu od 6,5 posto.
Nakon Ronka, na čelo Požeško-slavonske županije 2009. dolazi HDZ-ov Marijan Aladrović, otac bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovićakojem se sad sudi zbog nezakonitog zapošljavanja dok je bio ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pod Aladrovićem Požeško-slavonska županija kredit ne otplaćuje uredno, pa tadašnja Hypo banka (koja je u međuvremenu kupila Slavonsku banku) krajem 2011. raskida ugovor i naplaćuje svoj dug. Najgore su prošle Hrvatske ceste, koje su bile sudužnik kredita reprogramiranog na 17 godina: s računa im je “počišćeno” oko 3 milijuna eura (22 milijuna tadašnjih kuna).
Državna tvrtka tuži županiju
Tu nastaje zaplet koji će dovesti do aktualnog beskamatnog zajma od 6 milijuna eura koji je Ministarstvo financija 15. prosinca dalo Požeško-slavonskoj županiji. Državna tvrtka Hrvatske ceste podiže tužbu protiv Požeško-slavonske županije, tražeći povrat novca i kamata, a Trgovački sud u Osijeku 2016. presuđuje u njihovu korist, što 2018. potvrđuje Visoki trgovački sud.
HDZ-ovi župani Alojz Tomašević i Antonija Jozić (čiji prvi mandat je počeo 2021.) nisu postupili po sudskoj presudi i nisu vraćali dug Hrvatskim cestama. Županija novac nije isplaćivala, a kamate su se gomilale. Zato je bila potrebna nova intervencija države kojom je spašen opstanak te županije.
Krajem studenog prošle godine Hrvatskim cestama je s računa Požeško-slavonske županije ipak prebačeno oko 6,5 milijuna eura. Kako? Ministarstvo financija dalo je beskamatni zajam Požeško-slavonskoj županiji, koji ona mjesečnom ratom od 25.000 eura treba vraćati državi idućih 20 godina.
Dugovali, a rasipali
Tko doživi kraj 2045. godine znat će je li priča započeta 2002. Bagarićevom zadužnicom na 24 milijuna kuna nakon gotovo pola stoljeća doživjela sretan kraj.
Iako su imali presudu da moraju vratiti milijune Hrvatskim cestama, HDZ-ovi župani razmetali su se županijskim novcem na nepotrebne projekte. Župan Tomašević radije je kupio dvorac baruna Trenka od Envera Moralića, gradio kućice za odmor biciklista za 1300 eura po kvadratnom metru (o čemu je Telegram svojedobno pisao), tiskao luksuzne monografije o uspjesima Županije.
Njegova nasljednica Jozić proputovala je pola svijeta o trošku Županije (Kanada, Kina, Kuba, Sjedinjene Države), županijski novac naveliko je donirala po Bosni i Hercegovini, a u Pleternici je ulupala tri milijuna eura u gradnju srednje škole koja nikad nije dovršena, a sad se razmišlja o prenamjeni poluizgrađene zgrade, o čemu je Telegram pisao u listopadu.
Praksa iz pandemije
Ministarstvo financija je na Telegramov upit o zajmu Požeško-slavonskoj županiji odgovorilo da su s praksom davanja beskamatnih zajmova počeli još u doba pandemije koronavirusa i potresa u Zagrebu i na Baniji.
Beskamatne zajmove su prošle godine “isplaćivali za podmirenje dospjelih obveza po pravomoćnim sudskim i upravnim odlukama i nagodbama jedinicama lokalne samouprave koje su podnijele zahtjev i ispunile propisane kriterije”, objašnjava Ministarstvo, napominjući da je “osnova za isplatu utvrđena zakonom o izvršavanju Državnog proračuna”.
Požeško-slavonska županija nije bila jedina: država je lokalnoj samooupravi lani dala devet beskamatnih zajmova ukupnog iznosa 19,8 milijuna eura. Lavovski dio toga, gotovo trećina, odobren je Požeško-slavonskoj županiji. Ostaje pitanje zašto ti ugovori imaju klauzulu tajnosti. Možda zato da se ne dosjete ostale jedinice lokalne i područne samouprave, kojih u Hrvatskoj ima 576.
