U okviru platforme Uplift.hr pokrenuta je i Uplift akademija, jedina takve vrste u Hrvatskoj, na kojoj će poduzetnici iz turističkog sektora dobiti edukaciju krojenu i usmjerenu isključivo za njihove specifične potrebe.
Radi se o jedinstvenom projektu koji na jednom mjestu okuplja vijesti, informacije i edukativan sadržaj namijenjen malim poduzetnicima kako bi olakšao rast i razvoj njihovog poslovanja. Osim toga, Uplift poduzetnicima pruža networking, mentoriranje i promociju, a projekt je osmislio i provodi Mastercard.
Uplift akademija prošle godine zaprimila je 147 prijava od kojih je odabrano 32 stipendista, a među njima se nalaze i tri stipendistkinje iz Požeško-slavonske županije a to su Iva Pranjić iz Kaptola, Ana Đaković iz Velike i Valentina Šutalo iz Požege.
Danas prenosimo razgovor s Ivom iz destilerije Craft Spirits.
- Iva Pranjić i njezin suprug Mihovil odustali su od korporativnih karijera kako bi pokrenuli posao u malom mjestu podno Papuka
- Umjesto stana u Zagrebu ušteđevinu su uložili u pokretanje i razvoj vlastite destilerije
- Žele privući ljubitelje dobre kapljice i druge turiste kako bi posjetili i zavoljeli Papuk i druge ljepote zapadne Slavonije
Iako ispočetka nikako nije htjela studirati ekonomiju, Iva Pranjić ipak je upisala Ekonomski fakultet u Osijeku. Razmišljala je o prebacivanju na drugi fakultet. Ali kad je uspješno svladala prvi semestar odlučila je ostati i odabrati smjer marketing.
“Bilo je to jedino u čemu sam se mogla naći”, povjerila nam se 27-godišnja Požežanka.
Daljnji razvoj događaja pokazat će kako je to bila ispravna odluka, iako Ivina karijera nije krenula baš posve u marketinškom smjeru. Barem ne u onom klasičnom, agencijskom smislu.
Pet kratkih pitanja Ivi Pranjić:
Moj najveći poslovni izazov je… kako doći do kupaca kad je oglašavanje zabranjeno.
Najveća moja pobjeda je… kad vidim koliko su se ljudi vezali uz naše proizvode i brend.
Za pet godina bit ću… u većem i modernijem pogonu, s kušaonicom i pecalom te jako puno posjetitelja.
Ono što bih voljela da sam na početku znala… je da će se stvari tako lijepo posložiti.
Na Uplift akademiji želim naučiti… više o turizmu i upravljanju destinacijom.
Naime, Iva i njen suprug Mihovil godinama su htjeli pokrenuti nešto svoje. Živjeli su u Zagrebu, radili u korporacijama i razmišljali kako se izvući iz začaranog kruga rada za druge. Imali su puno ideja kako to učiniti, no nijedna nije tako dobro sjela kao ona o pokretanju vlastite destilerije. Sanjarenje o proizvodnji jakih alkoholnih pića poklopilo se s uvođenjem karantene radi suzbijanja širenja koronavirusa. Tijekom tog su se razdoblja djelomično preselili u Slavoniju kako bi tamo izgurali lockdown.
Nakon nekog vremena shvatili su da se žele vratiti svemu što istočni dio Hrvatske ima za ponuditi, ali i vratiti rodnom kraju barem djelić sebe.
Tako je u studenom 2020. godine – u jeku pandemije, kad su se brojne male tvrtke borile za opstanak – nastala destilerija Craft Spirits, sa sjedištem u Kaptolu pored Požege. Prvi proizvod na tržištu se našao već u svibnju 2021. godine. Bili su to ginovi.
No, Iva i Mihovil ne namjeravaju stati na tome. Uskoro bi trebali u sklopu svog brenda Castrum ponuditi svoj prvi pelinkovac, dok u budućnosti planiraju proizvoditi dvije vrste rakija, a velika im je želja na sazrijevanje staviti slavonski viski.
“Naši proizvodi namijenjeni su svima onima koji uživaju u craft pićima, kao i onima koji vole kroz piće osjetiti njegovanje tradicije”, istaknula je Iva.
Prvo edukacija pa zatim destilacija
Nakon što je bila pala odluka kako će proizvoditi prvenstveno gin, Iva i Mihovil bacili su se na edukacije i proučavanje recepata. Kad god je bilo moguće obilazili su destilerije i proučavali kako drugi to rade.
Potom su otvorili tvrtku i kupili mali kotao, kapaciteta pet litara, u kojem su isprobali više od 30 recepata kako bi kušanjem doznali koja im se kombinacija začina najviše sviđa. U to vrijeme najveći izazov bio im je proizvesti gin koji će biti dobar.
“Mihovil je cijeli život proveo u preradi grožđa i proizvodnji rakije jer njegovi roditelji imaju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, pa mu proces destilacije nije bio stran. Ali bilo je zaista izazovno proizvesti piće za koje ćemo biti sigurni da će osvojiti nepca ljubitelja žestoke kapljice. Na tom su nam putu uvelike pomogli obitelj i prijatelji jer su isprobali zaista razne kombinacije začina”, opisala je Iva.
Kako reklamirati nešto što se reklamirati ne smije?
Nakon što su gin plasirali na tržište i dobili odlične povratne reakcije, sljedeći izazov bilo je plasiranje proizvoda i promocija.
“Pošto smo proizvođači žestokih alkoholnih pića, oglašavanje nam je itekako otežano jer se ona ne smiju oglašavati nigdje osim na društvenim mrežama. Međutim, priča o preseljenju iz velikoga grada nazad u Slavoniju, proizvodnja destilata koji nije specifičan za to područje, a itekako je trenutno popularan na tržištu, zainteresirala je jako puno medija. Članci u medijima i prilozi za televiziju dali su nam jako veliki vjetar u leđa. Ali, u isto vrijeme nametnu veliku odgovornost jer morate biti spremni na moguće povećanje količine, a otpočetka nam je misija da kvaliteta nikad ne smije splasnuti. Mogli smo odmah ući u velike lance. No, otpočetka smo se odlučili njegovati intimniji odnos s kupcem pa smo se fokusirali na prodaju putem webshopa te prodaju u specijaliziranim trgovinama”, otkriva Iva.
Ušteđevina umjesto poticaja
Od početne ideje i raspisivanja plana, preko otvaranja tvrtke, do prvog proizvoda i plasmana na tržište prošlo je oko godinu dana. Sve što je bilo potrebno obavili su Iva i Mihovil, uz podršku obitelji i najbližih prijatelja.
Pošto su oboje bili zaposleni u tvrtkama u Zagrebu, nisu koristili mjere sufinanciranja i poticaja. Toliko su vjerovali u svoju ideju da su u njenu realizaciju uložili ušteđevinu predviđenu za kupnju stana u Zagrebu. Njih su dvoje i dalje jedini zaposleni, ali Iva najavljuje kako će se to u doglednoj budućnosti sigurno promijeniti jer zbog razvoja i širenja poslovanja trebaju dodatne djelatnike.
“Da sam znala kako će se sve stvari tako lijepo posložiti, možda bih se u početku manje živcirala”, priznala je Iva.
Važna je dobra sinergija
U destileriji Craft Spirits Iva, naravno, vodi marketing i sve aktivnosti povezane s njime.
“Najveće zadovoljstvo mi je kad vidim koliko su se ljudi povezali s našim brandom, bez da smo se ikada fizički upoznali. Veliku pažnju pridodajemo svemu što plasiramo putem društvenih mreža. Činjenica da dosad nismo izdvojili niti jednu kunu za članak na nekom od portala ili televizijsku reportažu govori dovoljno o tome koliko smo uspješno svoje proizvode, ali i cijelu priču oko njih, plasirali na tržište”, naglašava Iva.
Ali, dodaje, kao i u svemu drugome u životu, tako je i u poslovanju najvažnija dobra usklađenost i sinergija. Mihovil je destiler i vodi svu brigu oko same maceracije, destilacije, odležavanja i svega što je potrebno za gotov proizvod.
“Na meni je da taj proizvod promoviram, što će ga na samom kraju i prodati. Ako imate dobar proizvod, a nemate dobar marketing, to nije dobro jer ga nećete uspjeti prodati. Ako pak imate odličan marketing, a ne tako dobar proizvod, možete ga prodati samo jednom, a onda taj proizvod može napraviti jako loš marketing sam sebi, posebice u digitalnom svijetu gdje su ljudi skloni ostavljanju recenzija”, upozorava Iva.
San o većem pogonu i kušaonici
Nada se kako će za pet godina već spomenuti pelinkovac i dvije rakije biti poznati i priznati proizvodi, dok će slavonski viski već biti na sazrijevanju.
“Imat ćemo puno moderniji i veći pogon, lijepu kušaonicu s pecalom koja prima do 20 ljudi. Nećemo moći disati od posjetitelja, koji će mala mjesta podno Papuka staviti na svoju obaveznu listu za posjetu”, zamislila je ne tako daleku budućnost Iva.
Naime, Iva i Mihovil osim ljubitelja dobre kapljice svojim poslovanjem se trude privući turiste kako bi posjetili park prirode planine Papuk, na čije se obronke mjesto Kaptol naslanja.
Na Uplift akademiju se prijavila kako bi više naučila o samom turizmu te upravljanju destinacijom. Želi doznati više o tome zašto je Slavonija slabije posjećena od drugih regija u Hrvatskoj, iako se i to zadnjih godina počelo mijenjati na bolje.
