Martina Vlašić Iljkić: Zakup i prodaja poljoprivrednog zemljišta

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp


Ovaj tjedan su usvojene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu i to treći put od
donesenog novog Zakona u 2018. godini. Poražavajuća je to činjenica za Ministarstvo
poljoprivrede, koje je tada tvrdilo da zna što radi i kako će staviti u funkciju što veće površine
poljoprivrednog zemljišta te delegirao poslove jedinicama lokalne samouprave poslove zakupa i
prodaje poljoprivrednog zemljišta; a sada već imamo treće izmjene postojećeg propisa.
Slušajući komentare struke, onih koji provode natječaje, jedinice lokalne samouprave, kao
i korisnike, same poljoprivrednike, vidimo da Ministarstvo neće olakšati provedbu zakona, te da
ne prati potrebe poljoprivrednika. Iskustva u provedbi natječaja nisu dobra; postupci nisu
okončani čak dvije godine nakon raspisivanja natječaja, a činjenica je da niti donošenje ovih
novih izmjena neće olakšati provedbu zakona.

Tražili smo revidiranje svih Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem
doneseni od stupanja na snagu Zakona 9. ožujka 2018. godine, kao i revidiranje svih objavljenih
natječaja i ugovora o zakupu ili prodaji koji su sklopljeni na temelju ovakvih nejasnih kriterija i
odredbi. Takav prijedlog nam nije usvojen. Općine i gradovi u Požeško – slavonskoj županiji su
provodili natječaje o zakupu i prodaji poljoprivrednog zemljišta, te ostaje za vidjeti rezultate tih
natječaja te koliko je poljoprivrednih površina za koje se još trebaju provesti natječaji. Kao
članica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, predložiti ću sastanak sa županicom Požeško
– slavonske županije Antonijom Jozić, radi utvrđivanja stanja poljoprivrednog zemljišta u našoj
županiji, koja ima mogućnost sazvati koordinaciju gradova i općina na našem području, radi
procjene učinaka dosadašnje provedbe Zakona.

Stanje u hrvatskoj poljoprivredi godinama je sve lošije, unatoč europskim sredstvima,
podaci govore drukčije. Evidentan je pad u proizvodnji voća i povrća, mljekarstvo je gotovo u
potpunosti uništeno, šećerane zatvorene, svinjogojstvo je, kako kažu naši poljoprivrednici u
Slavoniji, sipanje iz šupljeg u prazno, na razini smo 30 posto samodostatnosti.
Iako je Klubu zastupnika SDP-a prihvaćeno čak tri amandmana, od ukupno dvadeset
predanih, glasali smo protiv Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer novi sustav bodovanja neće
doprinijeti pravednijom raspodjelom zemljišta, tko ima prednost (stočari u odnosu na ratare
primjerice), veliki posjednici koji zapošljavaju određeni broj osoba ili manji OPG-ovci. Jedino
rješenje je što više zemlje staviti na raspolaganje kroz Program koji donosi lokalna samouprava,
na kojoj je velika obveza.

Što se izdvajanja zemljišta iz šumsko gospodarske osnove predlagali smo izradu
jedinstvene evidencije od strane Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih šuma za sve zemljište
koje je u katastru opisano kao poljoprivredno te da se što hitnije omogući njegovo davanje u
zakup. Nedopustivo je da se izmjenama Zakona ukida obaveza agronomske struke za
poljoprivredne redare. Naši prijedlozi su dodavanje osnovnih uvjeta za sudjelovanje u javnom
natječaju, a to su upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te
bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnosti, kao i uvođenje omjera površina koje se
mogu dati u zakup od 60% za obiteljska poljoprivredna gospodarstva i 40% za pravne osobe.
Smatramo da je nužno vrednovanje gospodarskog programa kroz razrađene kriterije te povećanje
bodova za mlade poljoprivrednike i dodavanje bodova za žene. Usvojeni sustav bodovanja ne
omogućuje mladim poljoprivrednicima, koji tek kreću u taj posao, neovisno o njihovom
obrazovanju i vrsti proizvodnje, stjecanje prednosti na natječajima.

Poljoprivredno zemljište je nacionalno blago i od posebnog interesa za Republiku
Hrvatsku, a pogotovo značaj zemljišta, kao osnovnog resursa za proizvodnju hrane, dolazi do
punog izražaja u uvjetima globalnih kriza i ratnih djelovanja. Postoji realna opasnost da će se
iseljavanje iz ruralnih područja Slavonije nastaviti, te s tom činjenicom brža, kvalitetnija i
pravedna raspodjela zemljišta postaje i demografsko pitanje.

U Požegi, 15. svibnja 2022. godine

Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika