Svečana sjednica povodom Dana Grada Pleternice trebala je biti protokolarna, svečana i posvećena uspjesima grada. Umjesto toga, velik dio pozornosti ukrao je neočekivani i, prema ocjeni mnogih prisutnih, krajnje neprimjeren ispad gradonačelnika Požege i predsjednika HDZ-a Grada Požege, prof. dr. sc. Borislava Miličevića.
Govoreći o Pleternici kao o “gradu ostvarenih snova”, Miličević je iznenada prebacio ton te izjavio kako izborni rezultati “malo liče na Sjevernu Koreju”. Time je, svjesno ili ne, sugerirao da pleternički birači ne biraju slobodno, nego kao u jednoj od najzatvorenijih i najrepresivnijih diktatura svijeta.
Uspoređivati hrvatski demokratski proces ma kakav bio, s totalitarnim režimom koji guši slobodu govora, medije i političku konkurenciju, nije samo retorička greška. To je poruka koja ide duboko ispod površine.
Kad političar usporedi vlastite kolege i vlastite birače sa Sjevernom Korejom, on:
- Relativizira stvarne diktature, što je iznimno neodgovorno,
- Diskreditira građane Pleternice, sugerirajući da su izmanipulirani ili nesposobni samostalno odlučivati,
- Udarac zadaje i svojoj stranci, jer implicira da je rezultat HDZ-ove kandidatkinje plod nedemokratskog procesa, a ne rada i povjerenja.
Takve izjave nisu “duhovite”, niti “spontane”. One bacaju sjenu na ljude koji svoj posao rade korektno i predano.
Gradonačelnica Marija Šarić osvojila je 72,92 % glasova u prvom krugu — rezultat koji se u demokraciji postiže samo kad građani prepoznaju trud, kontinuitet i konkretne projekte. Usporediti taj rad sa sjevernokorejskim modelom znači pljunuti i na Pleternicu i na HDZ.
Stoga ne čudi da je ministar Marin Piletić vrlo jasno reagirao. Njegova poruka nije bila ni uvijena ni diplomatski razvodnjena bila je precizna i oštra, baš koliko je trebalo. “Vama, gradonačelnice Šarić, želim još puno uspješnih mandata, jer ovo nije sjeverno-korejski rezultat. Ovo je hrvatski rezultat” – započeo je Ministar.
Piletić je poručio da se rezultat od 76 %, odnosno pleterničkih 72,92 %, ne može namjestiti, ne može kupiti PR-om, niti se može “proizvesti” kao u diktaturi. Takav rezultat, naglasio je, može se postići jedino kad živiš među ljudima, kad godinama radiš i kad ti ti isti ljudi vjeruju.
Bio je to, vrlo otvoreno rečeno, politički šamar Miličeviću, ali pristojno upakiran. Objasnio je ono što je svima u dvorani bilo jasno: trud i rad Pleternice ne smiju se i neće se uspoređivati s diktaturama.
Pleternica je posljednjih godina realizirala projekte koji bi za mnoge gradove bili nedostižan standard. Od razvoja infrastrukture, gospodarstva, društvenih sadržaja do modernizacije javne uprave riječ je o gradu koji se mijenja, i to vidljivo.
U takvom kontekstu, Miličevićev pokušaj “duhovitosti” zvučao je kao pucanj u prazno, ali i kao potpuna politička neosjetljivost.
Dan Grada trebao je biti proslava uspjeha. I bio je ali tek nakon što je ministar Piletić jasno stavio do znanja da se rad, povjerenje građana i demokratski proces ne smiju obezvrjeđivati površnim usporedbama s državom koja simbolizira represiju.
