Nova anketa: HDZ ima sve veću prednost. Milanoviću najgora ocjena dosad

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp


KAKO su rat i sveprisutna inflacija utjecali na rejting stranaka i političara? Sam poredak je više-manje isti, ali je vladajuća stranka, globalnoj krizi unatoč, podebljala prednost pred konkurencijom – prenosi INDEX.hr.

Rejting stranaka
HDZ je, dakle, i dalje prvi izbor s gotovo 27 posto potpore i drugi mjesec zaredom bilježi rast (26.1 posto u svibnju). Istodobno, u odnosu na svibanj, pada rejting SDP-a. Iako su i dalje na drugoj poziciji, bira ih manje od 17 posto ispitanika (lipanj 16.6 posto – svibanj 17.5 posto). Blagi pad bilježi i platforma Možemo, ali je i dalje na trećem mjestu (lipanj 12.3 posto – svibanj 12.6 posto).

Most je nakon četiri mjeseca negativnog trenda zaustavio međumjesečni pad: s gotovo 10 posto potpore na sličnom su rejtingu kao u svibnju (9.2 posto u svibnju). Domovinski pokret raste, iznad je 5 posto (svibanj 4.8 posto), a svi ostali su niže – CENTAR na 2 posto (bili na 1.9 posto u svibnju), još niže HSS (lipanj 1.7 posto – svibanj 1.6 posto).

Oko 1 posto imaju: FOKUS (lipanj 1.1 posto – svibanj 1.2 posto), Živi zid (lipanj 1 posto – svibanj 0.7 posto) i IDS (lipanj 1 posto – svibanj 1 posto), a bazen neodlučnih se proširio na gotovo 18 posto. Više nego što ima druga stranka u državi.

Najpozitivniji političar
Najpozitivniji političar i u lipnju je isti – predsjednik Zoran Milanović, ali rejting mu pada već četvrti mjesec zaredom tako da ga sada manje od petine građana ocjenjuje najpozitivcem (lipanj 19.1 posto – svibanj 20.6 posto). Nešto blaži pad vidljiv je kod drugog predsjednika, predsjednika vlade Andreja Plenkovića koji je ostao drugi izbor (lipanj 17.2 posto – svibanj 18 posto). I dalje se posvađanom vodećem dvojcu u državi nitko nije ozbiljnije približio, ali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostao je na trećoj poziciji s manje od 5 posto (u lipnju 4.7 posto, svibanj 4.8%).

Slijedi ministar financija Zdravko Marić (lipanj 3.4 posto – svibanj 3.5 posto), pa Sandra Benčić (lipanj 1.9 posto, isto kao i u svibnju), Ivan Penava (lipanj 1.8 posto – svibanj 1.9 posto), pa Biljana Borzan (lipanj 1.7 posto – svibanj 1.4 posto) koja je tako pretekla svog stranačkog šefa Peđu Grbina (lipanj 1.2 posto – svibanj 1.5 posto). Ivica Puljak koji se odrekao mjesta gradonačelnika Splita, ali to ponovno krajem mjeseca želi postati, ušao je u top deset (lipanj 1.1 posto – svibanj 0.8 posto), a poziciju je zadržala i Marija Selak Raspudić (lipanj 1 posto – svibanj 1.3 posto). No baš sve političare šiša dobri stari NITKO koji je najpozitivac za četvrtinu građana (24.6 posto).

Najnegativniji političar
I na ljestvici koju svi žele izbjeći je isti posvađani duo – s tim da je prvi izbor i dalje premijer Plenković s gotovo 28 posto (u svibnju 28.3 posto), no i on i predsjednik Milanović (lipanj 22.5 posto – svibanj 23.5 posto) koji ga slijedi – smanjili su negativni doživljaj među građanima. No do neslavne bronce stigao je Mario Banožić, ministar obrane koji se od kritika sve teže brani (lipanj 3.8 posto – svibanj 3 posto).

Među negativcima je, sada već tradicionalno, i Milorad Pupovac (lipanj 3.4 posto – svibanj 3.3 posto). Slijedi predsjednik sabora Gordan Jandroković (lipanj 2.3 posto – svibanj 2.6 posto), a onda i Hrvoje Zekanović (lipanj 1.4 posto – svibanj 1.1 posto) koji sve gorljivije brani premijera i HDZ.

Tu je i ministar zdravstva Vili Beroš koji pušta balone o obveznim sistematskim pregledima (lipanj 1.3 posto – svibanj 1.6 posto), ali i novi ministar gospodarstva Davor Filipović (lipanj 1.1 posto – svibanj 0.3 posto) kao i glasni mostovac Nikola Grmoja (lipanj 1 posto – svibanj 0.3 posto). Da su negativni svi političari zajedno, poručuje više od 12 posto ispitanika.

Ocjena vlade, sabora i Ureda predsjednika
Idemo pogledati ocjene Pantovčaka, Banskih dvora i sabora. Jedino Ured predsjednika i dalje ima trojku, ali ponovno s lošijim prosjekom (lipanj 2.81 – svibanj 2.83). Vlada je ostala na dovoljan dva, također uz pad (lipanj 2.33 – svibanj 2.34), a jedino Hrvatski sabor bilježi blaži rast iako su i dalje od trojke daleko (lipanj 2.24 – svibanj 2.22).

I završavamo s pesimizmom među građanima koji i u lipnju – raste. Gotovo 70 posto ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru, dok manje od 18 posto smjer ocjenjuje dobrim (prošlog mjeseca je bilo 18.4 posto optimističnih, a 68.3 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Uslijed inflacije, divljanja cijena koje građani svakodnevno osjećaju – rast pesimizma, početku turističke sezone unatoč, zapravo i nije iznenađenje.

NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. lipnja 2022. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2.7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika