KAKO su rat i sveprisutna inflacija utjecali na rejting stranaka i političara? Sam poredak je više-manje isti, ali je vladajuća stranka, globalnoj krizi unatoč, podebljala prednost pred konkurencijom – prenosi INDEX.hr.
Rejting stranaka
HDZ je, dakle, i dalje prvi izbor s gotovo 27 posto potpore i drugi mjesec zaredom bilježi rast (26.1 posto u svibnju). Istodobno, u odnosu na svibanj, pada rejting SDP-a. Iako su i dalje na drugoj poziciji, bira ih manje od 17 posto ispitanika (lipanj 16.6 posto – svibanj 17.5 posto). Blagi pad bilježi i platforma Možemo, ali je i dalje na trećem mjestu (lipanj 12.3 posto – svibanj 12.6 posto).
Most je nakon četiri mjeseca negativnog trenda zaustavio međumjesečni pad: s gotovo 10 posto potpore na sličnom su rejtingu kao u svibnju (9.2 posto u svibnju). Domovinski pokret raste, iznad je 5 posto (svibanj 4.8 posto), a svi ostali su niže – CENTAR na 2 posto (bili na 1.9 posto u svibnju), još niže HSS (lipanj 1.7 posto – svibanj 1.6 posto).
Oko 1 posto imaju: FOKUS (lipanj 1.1 posto – svibanj 1.2 posto), Živi zid (lipanj 1 posto – svibanj 0.7 posto) i IDS (lipanj 1 posto – svibanj 1 posto), a bazen neodlučnih se proširio na gotovo 18 posto. Više nego što ima druga stranka u državi.
Najpozitivniji političar
Najpozitivniji političar i u lipnju je isti – predsjednik Zoran Milanović, ali rejting mu pada već četvrti mjesec zaredom tako da ga sada manje od petine građana ocjenjuje najpozitivcem (lipanj 19.1 posto – svibanj 20.6 posto). Nešto blaži pad vidljiv je kod drugog predsjednika, predsjednika vlade Andreja Plenkovića koji je ostao drugi izbor (lipanj 17.2 posto – svibanj 18 posto). I dalje se posvađanom vodećem dvojcu u državi nitko nije ozbiljnije približio, ali zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ostao je na trećoj poziciji s manje od 5 posto (u lipnju 4.7 posto, svibanj 4.8%).
Slijedi ministar financija Zdravko Marić (lipanj 3.4 posto – svibanj 3.5 posto), pa Sandra Benčić (lipanj 1.9 posto, isto kao i u svibnju), Ivan Penava (lipanj 1.8 posto – svibanj 1.9 posto), pa Biljana Borzan (lipanj 1.7 posto – svibanj 1.4 posto) koja je tako pretekla svog stranačkog šefa Peđu Grbina (lipanj 1.2 posto – svibanj 1.5 posto). Ivica Puljak koji se odrekao mjesta gradonačelnika Splita, ali to ponovno krajem mjeseca želi postati, ušao je u top deset (lipanj 1.1 posto – svibanj 0.8 posto), a poziciju je zadržala i Marija Selak Raspudić (lipanj 1 posto – svibanj 1.3 posto). No baš sve političare šiša dobri stari NITKO koji je najpozitivac za četvrtinu građana (24.6 posto).
Najnegativniji političar
I na ljestvici koju svi žele izbjeći je isti posvađani duo – s tim da je prvi izbor i dalje premijer Plenković s gotovo 28 posto (u svibnju 28.3 posto), no i on i predsjednik Milanović (lipanj 22.5 posto – svibanj 23.5 posto) koji ga slijedi – smanjili su negativni doživljaj među građanima. No do neslavne bronce stigao je Mario Banožić, ministar obrane koji se od kritika sve teže brani (lipanj 3.8 posto – svibanj 3 posto).
Među negativcima je, sada već tradicionalno, i Milorad Pupovac (lipanj 3.4 posto – svibanj 3.3 posto). Slijedi predsjednik sabora Gordan Jandroković (lipanj 2.3 posto – svibanj 2.6 posto), a onda i Hrvoje Zekanović (lipanj 1.4 posto – svibanj 1.1 posto) koji sve gorljivije brani premijera i HDZ.
Tu je i ministar zdravstva Vili Beroš koji pušta balone o obveznim sistematskim pregledima (lipanj 1.3 posto – svibanj 1.6 posto), ali i novi ministar gospodarstva Davor Filipović (lipanj 1.1 posto – svibanj 0.3 posto) kao i glasni mostovac Nikola Grmoja (lipanj 1 posto – svibanj 0.3 posto). Da su negativni svi političari zajedno, poručuje više od 12 posto ispitanika.
Ocjena vlade, sabora i Ureda predsjednika
Idemo pogledati ocjene Pantovčaka, Banskih dvora i sabora. Jedino Ured predsjednika i dalje ima trojku, ali ponovno s lošijim prosjekom (lipanj 2.81 – svibanj 2.83). Vlada je ostala na dovoljan dva, također uz pad (lipanj 2.33 – svibanj 2.34), a jedino Hrvatski sabor bilježi blaži rast iako su i dalje od trojke daleko (lipanj 2.24 – svibanj 2.22).
I završavamo s pesimizmom među građanima koji i u lipnju – raste. Gotovo 70 posto ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru, dok manje od 18 posto smjer ocjenjuje dobrim (prošlog mjeseca je bilo 18.4 posto optimističnih, a 68.3 posto ispitanika smatralo je da idemo u pogrešnom smjeru). Uslijed inflacije, divljanja cijena koje građani svakodnevno osjećaju – rast pesimizma, početku turističke sezone unatoč, zapravo i nije iznenađenje.
NAPOMENA: Istraživanje je provedeno od 1. do 3. lipnja 2022. godine na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2.7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
