Priopćenje saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić povodom Dana žena

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Prema podacima zaposlena žena u EU-u zaradi u prosjeku 14 posto manje nego muškarac.
Neki od razloga su vezani su uz vrstu posla, muškarci rade na bolje plaćenim radnim mjestima,
imaju više radnog staža, razlike se odnose i na obrazovanje. Potrebno je smanjivati razlike od
najranije dobi – edukacijom protiv stereotipa od vrtićke dobi, sustav obrazovanja razvijati u
smjeru jednakih mogućnosti, kako bi djevojčice i dječaci imali slobodu izbora oko razvoja
interesa prema određenim područjima zanimanja. Trendove oko izbora zanimanja je još uvijek
teško promijeniti, žene se više obrazuju za zanimanja koja su slabije plaćena ili sa porastom
obiteljskih obaveza se zapošljavaju više na određeno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, imaju
manje radnog staža, više su na bolovanjima radi skrbi za druge članove obitelji, razvoj karijere je
često otežan i sl. Veliki je broj sati neplaćenog rada kojeg žena obavlja u okviru kućanskih
poslova.

U većini slučajeva se još uvijek očeve percipira kao one koji „čuvaju djecu“ dok je
majka odsutna, umjesto ravnopravne skrbi jednog od roditelja. U lokalnim sredinama su usluge
nedostupne – od vrtića do organiziranih igraonica i sl. U vrtićima nema mjesta, a i pandemija
korona virusom je dodatno otežala boravak djece u vrtićima, samoizolacije, kao i sklonost
učestalim sezonskim bolestima i prehladama. Jedan od roditelja je primoren uzeti bolovanje
(najčešće je to žena, majka), što joj otežava planiranje poslovnih obaveza.

Diljem Europske Unije su zabilježene razlike u plaćama. U 2019. godini najveće razlike
zabilježene su u Estoniji (21,7 posto), Latviji (21,2 posto), Austriji (19,9 posto), Njemačkoj (19,2
posto), Češkoj (18,9 posto), Slovačkoj (18,4 posto) i Mađarskoj (18,2 posto). Najmanje razlike ubile su u Poljskoj (8,5 posto), Sloveniji (7,9 posto), Belgiji (5,8 posto), Italiji (4,7 posto),
Rumunjskoj (3,3 posto) i Luksemburgu (1,3 posto). Razlozi zašto je tome tako su brojni – manja
razlika može biti uzrokovana manjim brojem žena na tržištu rada, a velike razlike mogu biti
povezane s velikim brojem žena koje rade skraćeno ili koje su zastupljenije u određenim
zanimanjima. Kod nas su plaće niske, minimalna plaća također, a onda i plaća za skraćeno radno
vrijeme je izuzetno niska. Nadalje, žene provedu puno više vremena radeći poslove za koje nisu
plaćene, a to su kućanski poslovi, briga za djecu, starije i bolesne članove obitelji. Žene imaju
manje vremena za plaćeni rad, a prema podacima iz 2018. godine gotovo trećina žena (30 posto)
radi skraćeno, u odnosu na samo 8 posto muškaraca. Kad se u obzir uzme i neplaćeni i plaćeni
posao, žene rade više sati tjedno od muškaraca.

Prema podacima DZS-a, razlike između plaća žena i muškaraca u Hrvatskoj znatno su manje.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome za prvo tromjesečje 2021. iznosila je 9770 kuna
za muškarce, a za žene 9141 kunu, što znači da je razlika iznosila 6,4 posto.
DZS je objavio i podatke o muškim i ženskim plaćama po djelatnostima. Najveće razlike u korist
muškaraca prisutne su u bankarstvu i osiguranju, djelatnostima u kojima žene u prosjeku primaju
23,9 posto nižu plaću. Ogromne razlike su i u zdravstvu i socijalnoj skrbi (22,1 posto), ostalim
uslužnim djelatnostima (19,1 posto) i trgovini (16,9 posto). Također prema podacima u siječnju
2019. godine značajna je razlika u broju obrtnika (45740 muškaraca, naspram 24075 žena), broj
poljoprivrednika (12756 muškaraca naspram 5961 žena) ili rad samostalne profesionalne
djelatnosti (11297 muškaraca naspram 6687 žena). Ovi podaci pokazuju na veliki broj sati
neplaćenog rada, u okviru obiteljskog obrta, poljoprivrednog gospodarstva. U 2020. godini žene
su bile nositeljice ukupno 30 posto obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je potrebno dio
aktivnosti usmjeriti i jasnije odrediti provedbene mehanizme vezano za edukaciju i cjeloživotno
učenje i poboljšanje obrazovne strukture. Žene nositeljice OPG-a mlađe životne dobi su bolje
obrazovane, svakako predstavlja pozitivan trend koji treba nastaviti i u budućnosti.

I dalje je broj osiguranika, odnosno zaposlenih muškaraca dominantan u sektoru poljoprivreda, šumarstvo,
prerađivačke djelatnosti, opskrba vodom, energentima, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje,
informacije i komunikacije, poslovanje nekretninama; dok žene su žene brojčano zaposlene više
na poslovima trgovine, turizmu, uslužnim djelatnostima, financijske djelatnosti i osiguranje; a
najznačajnije razlike su u poslovima obrazovnog i zdravstvenog sektora, te sustava socijalne
skrbi u kojem je broj žena i četiri puta veći od broja muškaraca. Što se tiče visina mirovine,
prosječna starosna mirovina koju žena prima iznosi 2925,11 kuna (za otprilike 30 godina radnog
staža), a prosječna starosna mirovina koju prima muškarac je 3604,77 kuna (za 34 godina radnog
staža), što čini razliku od 679,66 kuna manju mirovinu koju žena prima naspram muškarca.

Sve ovo dovodi do nepovoljnog položaja žena, nejednake uvjete i mogućnosti, te dovodi
do povećanog siromaštva žena naspram muškaraca. Žene su žrtve obiteljskog nasilja, studije su
pokazale da više od četvrtine žena mlađih od 50 godina diljem svijeta je doživjelo obiteljsko
nasilje muškog partnera tijekom svog života. Hrvatsku sve češće potresaju stravični događaji
ubojstava žena i to na javnom mjestu. Ako usporedimo posljednje tri godine – najveći broj
ubojstava se dogodio 2020. godine (36), u 2019. godini 30 i 2021. godini 28 (podatak za 11
mjeseci). U 2020. godini je ubijeno 14 žena od čega su 9 ubojstava žena od muškaraca s kojima
su bile u intimnim vezama.

Žene su višestruko neravnopravne samo zato što su žene, bilo u
području obrazovanja, zapošljavanja, obiteljskih obveza, izloženije su nasilju u obitelji i izvan
nje, diskriminirane su na radnom mjestu i sve su to područja u kojima treba jačati angažman i
usmjeravati politike. Obiteljsko nasilje nije problem žene nego je to javno društveni problem, a
jednake mogućnosti žena i muškaraca je jedini smjer u kojem treba ići daljnji razvoj društva.


Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika