Priopćenje saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp


Kao članica Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora sudjelovala sam na tematskoj sjednici
koja je održana 21. i 22. rujna 2022. godine u Šibeniku, Sinju i Lipiku pod nazivom „Uspostava
veteranskih centara“. Poznato je da je ideja Veteranskog centra odnosno Veteranskih domova
živjela dugi niz godina, još od 2007. godine, a koja je operacionalizirana i oživotvorena kroz
politiku i program SDP-a, Vlade Republike Hrvatske na čelu sa Zoranom Milanovićem, te
Ministarstva branitelja na čelu sa Fredom Matićem. Prvotno je bilo zamišljeno kao projekt
izgradnje Veteranskih centara u svakoj županiji, iz potrebe dodatne skrbi za braniteljsku
populaciju, uz zdravstvene usluge i psihosocijalnu uslugu koju pružaju Centri za psihosocijalnu
pomoć braniteljima.
Kao prvi takav projekt i pilot projekt Dom hrvatskih veterana otvoren je u Lipiku u prosincugodine,
kao rezultat I. faze adaptacije nekadašnjeg hotela „Lipa“. Radi potrebe proširenja
kapaciteta objekta, druga faza radova je uslijedila u rujnu 2015. godine, a potom i samo
otvorenje prostora za rad sa korisnicima je uslijedilo puno kasnije od planiranog roka, u veljači

2014. godine. Posebne okolnosti koje su sigurno pridonijele da prvi Dom bude baš u Lipiku su
svakako lječilište, Specijalna bolnica za rehabilitaciju, termalna voda, otvoreni i zatvoreni
bazeni, parkovi, povoljna klima i sve drugo što su u Lipik oduvijek privlačili one koji su bili u
potrebi za punom medicinsko rehabilitacijskom skrbi.

Svakako možemo biti ponosni da se upravo ogledni primjerak Veteranskog centra ostvario u
Požeško slavonskoj županiji suradnjom tadašnjih dužnosnika, braniteljskih udruga, a koji projekt
je prelazio nadstranačke okvire i zahtijevao punu suradnju svih uključenih aktera. Dom hrvatskih
veterana se adaptirao, izgradio i opremio putem nacionalnih sredstava, dok se paralelno razvijao
projekt Ministarstva branitelja u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-
2020., a vrijednosti 329 milijuna kuna od čega se 85 posto sufinancira iz Europskog fonda za
regionalni razvoj, a to se odnosilo na Veteranske domove u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru.

Tada je u listopadu 2015. godine predstavljen projekt Uspostava Veteranskog centra u Petrinji,
Sinju i Šibeniku, na dijelom postojećim lokacijama, nekadašnjim vojarnama, uz izgradnju novih
potrebnih objekata. Iako se dugi niz godina najavljivao završetak veteranskih centara, tek sada
ovo ljeto 2022. godine smo imali otvorenje veteranskih centara u Šibeniku i Sinju.
Pozdravljam širenje mreže veteranskih centara, kao podrška braniteljskoj populaciji kroz
ustanove smještajno-rehabilitacijskog tipa u kojima mogu boraviti branitelji, sukladno Zakonu o
hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, korisnici prema
Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te korisnici prema Zakonu o pravima
žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom
ratu.

Uz rehabilitacijske, sportske i rekreacijske aktivnosti, korisnicima se pruža savjetodavna
pomoć, te kroz različite radionice, seminare, treninge, osnažuju se potencijali korisnika za
zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne
terapije. Dobro je što se multidisciplinarnim pristupom radi na osnaživanju pojedinca i njegovom
uključivanju u zajednicu, te se omogućava podizanje kvalitete življenja korisnika, njihovog
socioekonomskog položaja, ali na način da se osnaži korisnika u zajednici.

Sveobuhvatnim pristupom na jednom mjestu omogućava se podizanje kvalitete življenja
korisnika kao i njihovog socioekonomskog položaja, a uloga veteranskih centara očituje se
prvenstveno u poboljšanju općeg stanja korisnika i njihovom uključivanju u društvenu zajednicu,
a ne u pružanju trajne institucionalne skrbi. Pružanje usluga u zajednici i širenje mreže
izvaninstitucionalne skrbi se jednim dijelom odvija preko udruga i projektnih sredstava, no
činjenica da su to povremene usluge i da se tu puno više napora treba uložiti u organiziranju
skrbi za braniteljsku populaciju. Činjenica da je 23 % hrvatskih branitelja starije od 65 godina, te
da je populacija koja ranije umire i ima zdravstvenih poteškoća, što predstavlja izazove u
planiranju skrbi.
U Požegi, 24. rujna 2022. godine
Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *