Proslava Gospe Lurdske u Požegi

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljače 2022. biskup Antun Škvorčević predvodio
je euharistijsko slavlje u požeškoj Katedrali u zajedništvu sa svećenicima Požeškog dekanata i
vjernicima grada Požege.
Pozdravljajući nazočne biskup je rekao da se ovim svetim slavljem na blagdan Gospe
Lurdske sjedinjujemo sa svima onima koji od 1858. godine, kad se Marija ukazala maloj
Bernardici u Lurdu, svuda po svijetu, pa i ovdje kod nas u Požegi pred njezinim lurdskim
likom pronalaze svjetlost, snagu i utjehu. Kazao je da večeras želimo otvoriti prostore naših
osobnih života za Božju prisutnost u nama zagovorom Isusove Majke, Gospe Lurdske.

Podsjetivši sudionike slavlja da ovog blagdana slavimo i Međunarodni dan bolesnika, pozvao
ih je da s posebnim osjećajima povjere Gospi Lurdskoj sve naše bolesnike, i one u kućama i
domovima, i one u bolnicama, kao i sve one koji im služe, napose u ovo vrijeme pandemije
koronavirusa, koja je i u našem društvu stvorila određene podjele i nedoumice. Rekao je kako
ne želimo pred Boga nastupiti s našim nedoumicama ili sumnjama, nego s vjerničkom
sigurnošću da je Bog konačno naša sudbina i s obzirom na naše zdravlje. Stoga povjeriti Bogu
po zagovoru Isusove Majke sve ono što se i danas događa u Hrvatskoj znači učiniti pravi,
vjernički korak, ustvrdio je biskup. Nazočnim članovima Hrvatske katoličke udruge
medicinskih sestara i tehničara u Požeškoj biskupiji čestitao je blagdan njihove nebeske
zaštitnice.
U homiliji biskup je kazao kako je nedavno na pitanje jednog svoga poznanika: „Hoće
li biti rata između Rusije i Ukrajine, a možda i šire?“, odgovorio da on to ne može znati, ali da
jako dobro znade kako je u takvim situacijama imala odgovor Isusova Majka, kako nam to
potvrđuju i njezina ukazanja u Lurdu i Fatimi. Naime, u navedenim ukazanjima ona je s
djecom razgovarala i o tim važnim i teškim ljudskim pitanjima, ustvrdio je biskup. Podsjetivši
sudionike slavlja da je Marija u Fatimi 1917. – a to je godina u kojoj se dogodila „Oktobarska
revolucija“ i još plamtio Prvi svjetski rat – razgovarala o tom s djecom vidiocima,
spomenuvši između ostaloga i obraćenje Rusije. Ustvrdio je važnost činjenice da je Marija o
tom razgovarala s malom djecom, a ne s državnicima, i kao odgovor na teško ratno stanje
pozvala na molitvu za obraćenje.

Napomenuvši kako obraćenje nije neki izvanjski događaj,
nego stvarnost u čovjekovu duhu, srcu i savjesti, ustvrdio je da je Marija u Lurdu 1958.
godine pokrenula duboka i važna pitanja na koja mi nemamo pravih odgovora, ali ima Bog.
Upozorivši sudionike slavlja kako su nam zbog aktualnih događanja s obzirom na napetosti
između Rusije i Ukrajine, na COVID-19 i puno toga drugoga u Hrvatskoj, oči usmjerene
prema dolje, jednih prema drugima, prema političarima i drugim zemaljskim moćnicima,
biskup je ustvrdio da su Lurd, Fatima i druga mjesta Marijinih ukazanja zapravo veliko
okretanje naših pogleda prema gore, na nebesku stranu iz koje potječemo i kojoj konačno
pripadamo. Na taj način postajemo ljudi koji nisu bez orijentira i koji prepušteni samima sebi
u svojim nemoćima smišljaju neke svoje pothvate za ono za što nam samo Bog može biti
rješenje.

Ustvrdivši kako je slično bilo i u davno doba o kojem govori naviještena Božja riječ u
ulomku prvog čitanja iz Prve knjige o kraljevima. U njem sveti pisac pripovijeda kako je neki
Jeroboam, nekoć službenik kralja Salomona, prezreo Boga Izraelova i Stvoritelja svijeta,
okrenuo se štovanju poganskih idola i počeo kovati urotu kako da preotme kraljevstvo od
Salomonova nasljednika. Tog Jeroboama susreće prorok Ahija, čineći pred njim znakovitu
gestu: razderao je svoj novi plašt na dvanaest dijelova, da bi podsjetio na dvanaest plemena
Izraelovih, i deset dijelova predao Jeroboamu, označavajući time podjelu među plemenima i
razdor jedinstvenog kraljevstva na sjeverno – Izrael i južno – Judeju, kao svojevrsnu Božju
kaznu za njihovu nevjeru. Aktualizirajući taj drevni starozavjetni događaj, biskup je ustvrdio

da su podjele o kojima govori naviještena Riječ Božja veoma poučne i nama danas, napose
kako bismo znali što nam je činiti u našim današnjim podjelama u Hrvatskoj, kao i drugdje po
svijetu, posebice s obzirom na krizu u odnosima između Rusije i Ukrajine. Možemo reći kako
prorok Ahija upozorava i današnje ljude, koji potaknuti vlastitom sebičnošću prestaju upirati
pogled prema nebu i bave se isključivo zemaljskim rješenjima, da će time zaoštriti stanje
podjela i napetosti u kojem bi na koncu sve moglo puknuti i raspasti se, te više neće znati ni
tko su, ni kamo idu i što bi zapravo trebali činiti, ustvrdio je biskup. Kazao je kako nas Marija
iz Lurda proročki upozorava da su sve naše obiteljske, narodne i međunarodne podjele plod
nevjernosti Bogu i njegovim zakonima, te nas majčinski poziva na obraćenje Bogu živomu i
da u njega položimo sve svoje nade te u vjernosti njemu gradimo svoju budućnost. Ukoliko
nema obraćenja u savjestima političara i drugih ljudi, sve su manje mogućnosti da se rodi
miran i pomiren svijet, svijet međusobnog zajedništva i razumijevanja. Stoga doista valja na
poticaj Marijin moliti, zaključio je biskup Antun.

Ustvrdio je da je molitva otvaranje naših zatvorenosti za Boga, dodavši kako nam
naviješteni evanđeoski ulomak svjedoči koliko se Gospodin Isus Krist zauzimao da budemo
bića otvorena za njega. Naime, prilikom izlječenja gluhonijemog čovjeka on je u njegove uši
utisnuo prste svoje moćne božanske ruke, upravio pogled u nebo i uzviknuo aramejski
„Effata!“, što znači „otvori se!“, pozvavši ga da otvori ne samo svoje tjelesne uši kojima će
slušati ljudski govor i rastvori svoj jezik kojim će izgovarati ljudske riječi, nego da se cijelim
svojim bićem otvori za Boga i svojom molitvom uđe u razgovor s njime o vlastitoj sudbini i
smislu svoga postojanja. Biskup je naglasio kako taj Isusov „Effata!“ odzvanja i u naše doba
u Lurdu, iz kojega nas Marija snažno poziva, potiče i pomaže da se otvorimo Bogu. Kazao je
kako u Lurd ne hodočaste samo mnogi bolesnici moleći za zdravlje tijela, nego i mnogi ljudi
koji su u srcu, duši i savjesti ranjeni zlom i grijehom, tražeći zdravlje duše, te kako Marija
svima njima pomaže da se otvore Bogu koji im jedini može podariti cjelovito zdravlje. Biskup
je pozvao sudionike slavlja da svoje molitve ne ograniče samo na traženje tjelesnog zdravlja,
koje nam je potrebno, nego da mole za milost ozdravljenja cijeloga svoga bića i za pobjedu
nad najvećom gluhoćom našeg postojanja kojoj je ime grijeh i smrt.

Nastavljajući tumačiti potrebu naše otvorenosti za Boga, biskup se prisjetio riječi što
ih je izgovorio papa Ivan Pavao II. u propovijedi na svetoj misi prigodom početka njegove
papinske službe, 22. listopada 1978. godine: »Ne bojte se! Otvorite, štoviše širom otvorite
vrata Kristu! Neka se njegovoj spasonosnoj snazi otvore državne granice, ekonomski i
politički sustavi, široka polja kulture, uljudbe i razvoja. Ne bojte se! Krist zna što je u
čovjeku, samo on to zna. Tako često danas čovjek ne zna što je u njemu, u dubinama njegova
uma i srca. Tako je često nesiguran u značenju života na ovoj zemlji, salijeću ga sumnje, koje
se pretvaraju u beznađe.

Stoga od vas tražim, molim vas ponizno i s povjerenjem, dopustite
Kristu da govori čovjeku; samo on ima riječi života; da, vječnoga života.« Biskup je zahvalio
Ivanu Pavlu, koji je po svom geslu „Totus tuus“ bio sav Marijin, i koji je tom svojom
marijanskom osjetljivošću, i lurdskom i fatimskom i čenstohovskom, a onda kasnije i našom
bistričkom i solinskom, posvjedočio koliko nam Marija pomaže da se otvorimo njezinom
božanskom sinu Isusu Kristu, kako bi on u svakome od nas ostvario ono zdravlje i onu
veličinu postojanja koju je izvojevao za nas na križu svojom ljubavlju jačom od smrti.
Izrazio je uvjerenje da sudionici slavlja osjećaju kako je iz Lurda 1858. godine krenuo
dinamizam, ukorijenjen u Božjoj istini o nama, te ih je pozvao da ponovno otkriju sebe u tim
istinama u susretu s Bogom u Lurdu, ostalim Marijinim svetištima i mnogim drugim mjestima
gdje vjernici Marijinim služenjem i zagovorom postaju obdareni Božjom blizinom i ljubavlju.
Podsjetio ih je kako su Požežani ovdje u crkvi sv. Terezije ubrzo nakon Marijinih ukazanja u
Lurdu postavili oltar i Gospin kip, pred koji je trajno do danas dolazila povorka onih koji su
vjerom prepoznali Marijino služenje zdravlju njihove duše i tijela. Zahvalio je Isusovoj Majci

za to njezino služenje u gradu Požegi, po kojem su se mnogi otvarali Bogu, upravljali oči
prema nebu i zahvaćeni Kristovom milošću bili u svojim srcima i dušama oblikovani na onu
mjeru života koju je Bog naumio kad je u svojoj dobroti i ljubavi stvorio čovjeka.
Nakon popričesne molitve sudionici slavlja su uputili Bogu molitvu za Požešku
biskupiji u godini kad ona slavi 25. obljetnicu svog postojanja. Potom je uslijedila procesija
katedralnim Trgom s likom Gospe Lurdske. Po povratku u Katedralu biskup je pred oltarom
Gospe Lurdske predvodio čin povjere Isusovoj Majci, koji je zaključen pjevanim poklikom
»Blažena ti što povjerova«. Na koncu slavlja biskup je zahvalio vjernicima za sudjelovanje na
proslavi Gospe Lurdske, te je na sve njih zazvao Božji blagoslov.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika