U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, 4. travnja 2022. održana
je sjednica Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje pod predsjedanjem požeškog biskupa
Antuna Škvorčevića. Na sjednici su sudjelovali Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnog
katehetskog ureda; Josip Šimunović, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu; Ivan Koprek, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu;
Ivan Antunović, pročelnik Filozofsko teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu; Veronika
s. Nela Gašpar, predstojnica Teologije u Rijeci – Područni studij Katoličkog bogoslovnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Brankica Blažević, povjerenica za predškolski vjerski odgoj
u Nacionalnom katehetskom uredu; Katarina Pišković, povjerenica HKVRPP-a za katoličke
dječje vrtiće koje vode redovnice; Ivica Žuljević, predstojnik Nacionalnog ureda za katoličke
škole i Danijel Holeš, tajnik Nacionalnog ureda za katoličke škole.
Nakon molitve biskup Antun je pozdravio okupljene, spomenuvši da sjednica Vijeća
nije održavana tijekom pandemije koronavirusa, ali da je Nacionalni ured za katoličke škole i
u tim izvanrednim okolnostima koordinirao radom katoličkih škola i provodio određene
projekte. Budući da je prva točka dnevnog reda bila „Tečajevi dodatnih kvalifikacija za
ravnatelje i djelatnike katoličkih škola“ u službi katoličkog identiteta škola, biskup se osvrnuo
na kontekst u kojem se to nastojanje ostvaruje. Istaknuo je tužnu činjenicu da se rat u Ukrajini
vodi između dviju država čiji su stanovnici većinski pravoslavni kršćani, svjedočeći kako
njihov kršćanski identitet nije očitovao snagu kojom bi nadišli prijepore drugim putovima a
ne ratom.
Kazao je kako nas i to potiče da u izgradnji katoličkog identiteta naših škola
nastojimo oko konkretnog opredjeljenja za evanđeoske vrijednosti u svakodnevnim odnosima
djelatnika, učenika i njihovih roditelja, da „katoličko“ ne smije biti ideološki predznak, nego
identitetski, otvoren za dijalog sa suvremenom kulturom u usvajanju i promicanju sinteze
vjere i znanja.
Dodao je da nam je u tom od velike pomoći dokument Kongregacije za
katolički odgoj „Identitet katoličke škole – za kulturu dijaloga“ te kazao kako je potrebno
njegove smjernice ugraditi u plan i program koji oblikuje Hrvatsko katoličko sveučilište za
kvalifikaciju djelatnika katoličkih škola. Nastavio je kako spomenuti dokument naglašava da
su za identitet katoličkih škola najbitniji djelatnici. Podsjetio je da su katoličke škole
evangelizacijske ustanove određene mjesne Crkve i istaknuo da Ustav Republike Hrvatske
jamči slobodu vjere i u organiziranju škola te Crkva ima pravo tim putem naviještati
evanđelje, tražeći od svojih djelatnika prikladnost za navedeno djelo.
U tom smislu upozorio je na važnost edukacije djelatnika koju nastoji organizirati Hrvatsko katoličko sveučilište
zajedno s Nacionalnim uredom za katoličke škole. Poželio je da plan i program
dokvalifikacije djelatnika katoličkih škola, koji pripravlja stručna skupina spomenutog
Sveučilišta i Nacionalnog urede otvori mogućnost edukacije i vjernika laika koji djeluju na
katoličkim visokim učilištima, uključujući i teologiju.
Nakon što je pročitan zapisnik s prošle sjednice Vijeća, Ivica Žuljević i Danijel Holeš
su upoznali prisutne u kojoj mjeri su ispunjeni doneseni zaključci. Ponajprije se to odnosilo
na izradu dopune kurikula za potrebe katoličkih škola koje su već treću godinu u probnoj
provedbi. Početkom sljedeće školske godine dopune će biti obvezne u svim katoličkim
školama. Osim toga, sudionici sjednice su upoznati s tim da se trenutno provodi i dopuna
međupredmetnih tema.
Zatim se raspravljalo o organiziranju tečajeva dodatnih kvalifikacija za ravnatelje i
djelatnike katoličkih škola. Nositelj projekta je Hrvatsko katoličko sveučilište a tečajevi bi se
trebali početi provoditi od sljedeće školske godine u četiri centra: Zagrebu, Splitu, Rijeci i
Požegi. Zaključeno je među ostalim da na tečajevima mogu sudjelovati i djelatnici u
katoličkim dječjim vrtićima kao i oni u javnim vrtićima.
Razmotreno je potom pitanje financiranja katoličkih škola u skladu s Ugovorima
između Svete Stolice i Republike Hrvatske, te financiranje školskih gradnji i pokrivanja
drugih troškova koji nisu obuhvaćeni spomenutim ugovorima. Istaknuto je kako Nacionalni
plan oporavka i otpornosti otvara neke mogućnosti u tom pogledu. No, Nacionalni ured za
katoličke škole nije dobio nikakav odgovor od Ministarstva znanosti i obrazovanja na upit o
načinu na koji bi se katoličke škole prijavile na natječaj za dobivanje navedenih sredstava.
Željko Tanjić progovorio je o dosadašnjim iskustvima Hrvatskog katoličkog sveučilišta u vezi
financiranja od strane Republike Hrvatske kao i natječajima iz europskih fondova.
Između ostalog spomenuto je kako se za takve natječaje traže i dokazi o odnosu katoličkih škola i
učilišta s obzirom na pitanja kao što je gender ili zaštita maloljetnika od spolne zlouporabe.
Biskup Škvorčević je zahvalio Nacionalnom uredu za katoličke škole za sav trud koji ulaže u
to da se u stalnoj komunikaciji s državnim institucijama poboljša međusobna suradnja za
dobrobit svih katoličkih škola.
