Skupština biskupa Đakovačko-osječke metropolije u Požegi

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp


U Biskupskom domu u Požegi, 30. ožujka održana je 54. skupština biskupa
Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, na kojoj je sudjelovao đakovačko-osječki nadbiskup i
metropolit Đuro Hranić, požeški biskup Antun Škvorčević, srijemski biskup koadjutor
Fabijan Svalina, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić te kancelar Požeške biskupije
Robert Kupčak kao zapisničar. Nakon molitve Trećeg časa biskup domaćin Antun Škvorčević
uputio je subraći u episkopatu izraze dobrodošlice. Kazao je kako je svaki metropolijski
susret biskupa jak događaj sinodalnosti, što ima posebno značenje ovogodišnje korizme za
Požešku biskupiju o 25. obljetnici njezina utemeljenja u vrijeme kad se odvija i sinodsko
savjetovanje u pripravi Opće biskupske sinodu u Rimu sljedeće godine.

Istaknuo je kako prorok Izaija u kratkom čitanju Trećeg časa podsjeća da je naše poslanje „evanđelje života“ te
nam je zajednički razmotriti kako ga naviještati i svjedočiti u sadašnjim konkretnim crkvenim
i društvenim okolnostima, među kojima je i rat u Ukrajini s brojnim izbjeglicama iz te zemlje
i u Hrvatskoj. Izrazio je radost što po prvi puta na jednoj metropolijskoj skupštini u Požegi
sudjeluje srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina, o čijim će se pastoralnim programima
razgovarati na ovom zasjedanju, kako bismo mu pružili bratsku potporu na početku njegova
pastirskog služenja.

Metropolit Đuro Hranić zahvalio je biskupu Antunu na riječima
dobrodošlice te mu u ime prisutnih biskupa uputio čestitku prigodom 25 godina postojanja
Biskupije i njegova biskupskog ređenja. Spomenuo je kako zahvaljuje Bogu za sve što je
ostvareno u Požeškoj biskupiji od njezina osnutka te naglasio važnost pastoralnih nastojanja
osamostaljene Srijemske biskupije zauzetošću biskupa koadjutora Fabijana. Istaknuo je kako
rat u Ukrajini, napose otajstvo ljudske patnje i stradanja predstavlja velik izazov na koji nam
valja odgovoriti ponajprije molitvom, a onda i djelima ljubavi prema stradalnica, na što nas
potiče vjera u uskrsnuće, ne dopuštajući da ostanemo nepomični, nego da učinimo sve što je u
okviru naših mogućnosti, udružujući se u tom pogledu i na razini Metropolije.

Nakon što je pročitan i usvojen zapisnik posljednje metropolijske skupštine održane 3.
prosinca 2021. u Nadbiskupskom domu u Đakovu, biskupi su razmotrili izvješće o radu
Međubiskupijskog suda prvog stupnja u Đakovu za sudsku godinu 2021. Izrazili su
zahvalnost njegovim djelatnicima za veliki trud koji ulažu da bi vjernicima pomogli srediti
njihovo bračno stanje. Potom je biskup Svalina predstavio trenutačno stanje Srijemske
biskupije, njezina nastojanja i moguće korake za budućnost, među kojima je i uređenje
prostora za potrebe sjedišta Biskupije i ureda Biskupskog ordinarijata u Srijemskoj Mitrovici.

Istaknuo je potrebu većeg broja svećenika kako bi se odgovorilo na pastoralne potrebe u
župama, napose onima s brojnijim vjernicima, te mogli pokrenuti određeni pastoralni projekti
kojima bi se potaknuo snažniji duhovni život vjernika. Razmatrana je mogućnost da se uz
trojicu svećenika koje je već dala Đakovačko-osječka nadbiskupija na raspolaganje
Srijemskoj biskupiji pronađe još poneki svećenik. Biskupi su se osvrnuli na brojčano stanje
svećenika i u drugim biskupijama Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, naglasivši važnost
oblikovanja pastoralnog koncepta koji nije oslonjen samo na klerike, nego snažnije uključenje
vjernika laika, ponajprije vjeroučitelja i kateheta. Dotaknuto je i pitanje sustavnijeg i
zauzetijeg pastorala duhovnih zvanja.

Razgovaralo se zatim o mogućnostima suradnje na području karitativnog djelovanja u
Đakovačko-osječkoj crkvenoj pokrajini, pri čemu je naglasak stavljen na aktualno ratno stanje
u Ukrajini i pitanje izbjeglica čiji se broj povećava u Hrvatskoj, koje je potrebno zbrinuti.
Razmotrena je inicijativa Hrvatskog Caritasa s obzirom na ustupanje crkvenih prostora za
potrebe zbrinjavanja izbjeglica. Utvrđeno je da navedeni projekt nije bio definiran u nekim
konkretnim pitanjima, što je za fizičke osobe učinila nedavna Odluka Vlade RH o
financiranju troškova za zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine u pojedinačnom smještaju,
i da se uskoro očekuje slična odluka Vlade i za smještaj izbjeglica u prostore pravnih osoba.

Biskupi su se upoznali s onim što je do sada u pojedinim biskupijama učinjeno s
obzirom na pomoć pogođenima ratnim stradanjima u Ukrajini. Naglašeno je kako se uz
humanitarnu pomoć ne smije zanemariti duhovna razina, pri čemu treba uzeti u obzir da
većina izbjeglica pripada Pravoslavnoj Crkvi, a dio Grkokatoličkoj Crkvi.

Zaključili su kako je pravoslavnima potrebno izići ususret tako da ih se poveže s Pravoslavnom Crkvom u
Hrvatskoj na čijem se kanonskom teritoriju nalaze, te da bi Hrvatska biskupska konferencija
trebala o tom dati smjernice katoličkim svećenicima i upoznati s njima mjerodavna državna
tijela, kako bi se izbjegao prozelitizam s bilo koje strane. Osim toga, spomenuto je i pitanje
djece i mladih iz Ukrajine koji nastavljaju svoju izobrazbu u hrvatskim školama, u kojima je
među nastavnim predmetima i konfesionalni vjeronauk, o čemu treba izvijestiti roditelje
poštujući njihovu potpunu slobodu s obzirom na to pitanje. U svjetlu nedavno potpisanog
Ugovora o Caritasu Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj između Vlade RH i HBK biskupi
su izrazili očekivanje da će se Hrvatski Caritas uspjeti tako organizirati da može izvršiti svoju
koordinacijsku ulogu u trenutačnoj situaciji, što bi pomoglo i biskupijskim Caritasima da
mogu što bolje dati svoj doprinos u izbjegličkoj krizi.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika