Sa slavljem Uskrsa najčešće se povezuju brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. Iako variraju, većini običaja diljem svijeta zajedničko je ukrašavanje pisanica,odnosno uskrsnih i šarenih jaja, kao i česti simboli zečeva i pilića.
Slavonski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdjenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama.
Uskrs je naš najveći kršćanski blagdan i do njega se uvijek jako držalo. Čak i danas njeguju se stari običaji – prenosi Moje Đakovo.
Na Veliki četvrtak počinju pripreme za najveći kršćanski blagdan. To znači da nakon 15.00 sati se ne dira zemlja, ne obavljaju se teški kućanski poslovi, te se ide na bogoslužje u crkvu. Mame i bake na Veliki četvrtak peku kruh, a u Slavoniji je običaj da se peče obični bijeli kruh.Veliki četvrtak poznat je još i kao „zeleni“ četvrtak jer se na obiteljskom stolu svakako treba naći nešto zeleno – špinat, kopriva ili neko drugo zeleno povrće.
Veliki petak dan je za šaranje i ukrašavanje jaja, odnosno pisanica. Prije je bio običaj pod nazivom šibarina gdje bi svako dijete imalo našaranu šibu te kada bi svećenik udario po oltaru, djeca bi šibom udarala po klecalima. Na Veliki petak je i strogi post. Tako se u Slavoniji jede riba, grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira i tijesto s orasima i makom.
Na veliku subotu pripremaju se objedi za nedjelju te se nose na posvetu. Oni koji ne posvete svoje u košarice u subotu, čine to u nedjelju, na uskršnje jutro. Košara za posvetu najčešće sadrži šunku i vratinu, kobasice, kuhana jaja, hren, mladi luk i rakiju te malo kolača. Postoji staro vjerovanje koje kaže da će onaj koji se prvi vrati kući s posvete biti najvrjedniji tijekom cijele godine. Nezaobilazan običaj nakon Svete mise i objeda je i tradicionalno tucanje jaja među djecom, ali i među odraslima.
Uskrsni simboli: jaja, pilići i kunići
Simbolika jaja proizlazi iz mišljenja da je svijet nastao iz jajeta. Takvo mišljenje je bilo zajedničko mnogim narodima u povijesti. U kršćanstvu je jaje simbol novog i vječnoga života što ga je Isus omogućio svojim uskrsnućem. U prošlosti dok nije bilo umjetnih boja za jaja, na selu su koristili boje koje su mogli pronaći u prirodi. Najčešća je bila crvena, dobivena od korijena broća ili od cikle, ljuske luka, crvenog radiča. Crne pisanice bojili su bobicama bazge, duda ili čađom, a od kore hrasta dobili bi lijepu crno-smeđu boju. Od korijena koprive, špinata ili poriluka bi dobivali zelenu boju. Osim jaja, odnosno pisanica, slavonske uskrsne običaje prate i motivi zečića i pilića. Žute pahuljaste piliće možemo povezati kao nastavak priče o jajetu, a piliće i zečiće kao simbole buđenja prirode u proljetno vrijeme.
