Što se mijenja 1. siječnja? Veće plaće i minimalac, napojnice na karticu, dob za mirovinu žena…

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp


Građani bi trebali imati i nešto veće plaće s obzirom da na snagu stupa porezna reforma. Međutim, tu puno ovisi o tome gdje živite i je li vam bruto plaća viša ili niža od 1300 eura. Najviše raste minimalac i to za 20 posto. Bruto će iznositi 840 eura.

Svake godine 1. siječnja stižu promjene pa će tako biti i sad. S prvim danom 2024. godine kuna definitivno odlazi u povijest jer tad prestaje dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima, građanima bi radi porezne reforme neznatno trebale porasti plaće, a poslodavcima se daje mogućnost i da povećaju nagrade zaposlenicima jer se maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima s 2.455,49 eura povećava na 3.020 eura. Bit će više neradnih nedjelja u trgovinama nego ove godine – piše 24sata.

Prvog dana 2024. godine sve županijske i opće bolnice postaju vlasništvo države. Većina lokalnih samouprava prihvatila novi Zakon kojim se omogućava ova tranzicija, no Grad Zagreb, Međimurska i Krapinsko-zagorska županija za tu odredbu izmijenjenog zakona tražit će ocjenu ustavnosti.

Porezna reforma

Promjene dolaze i u mirovinskom sustavu. Trenutna dob za umirovljenje žena je 63 godine i tri mjeseca, ali žene mogu ostati u radnom odnosu i do 65 godina. S 1. siječnjem 2024. godine se ta dob mijenja i bit će 63 godine i šest mjeseci, uz najmanje 15 godina staža. Odnosno, u prijevremenu mirovinu će ženske osobe moći otići s 58 godina i šest mjeseci, točnije s 33 godine i šest mjeseci staža.

Građani bi trebali imati i nešto veće plaće s obzirom da na snagu stupa porezna reforma. Međutim, tu puno ovisi o tome gdje živite i je li vam bruto plaća viša ili niža od 1300 eura. Najviše raste minimalac i to za 20 posto. Bruto će iznositi 840 eura. 

Pravilnikom o porezu na dohodak, čije su izmjene i dopune objavljene početkom prosinca u Narodnim novinama, a većina ih stupa na snagu početkom iduće godine, zaposlenicima će u brojnim kategorijama porasti iznosi neoporezivih primitaka koje im poslodavci mogu isplatiti.

Tako će maksimalni godišnji iznos koji će svim radnicima poslodavci moći isplatiti na ime prigodne nagrade, što primjerice uključuje božićnicu i naknadu za godišnji odmor, od 1. siječnja iduće godine porasti na 700 eura, što je 36,38 eura više od trenutnih 663,62 eura.

Novčana paušalna nagrada za troškove prehrane radnika trenutno iznosi do maksimalnih 796,44 eura, a od iduće godine raste do 1.200 eura, što je više za 403,56 eura.

Prigodne nagrade

Nagrade radnicima bit će do 250 eura mjesečno neoporezivo. Povećava se naknada za korištenje privatnog automobila s 40 na 50 centi. 

Nadalje, nagrada za radne rezultate, što se odnosi na dodatnu plaću ili dodatke plaći, raste s 995,43 eura na 1.120 eura od iduće godine, što je skok od 124,57 eura.

Predstavljajući prijedlog izmjena pravilnika o porezu na dohodak prilikom njegova upućivanja u javno savjetovanje, ministar financija Marko Primorac je 7. studenoga na konferenciji za medije istaknuo da će iznos neoporezivih primitaka koje poslodavac u jednoj godini može isplatiti svakom radniku, a kada je riječ o prigodnim nagradama, nagradama za radne rezultate i troškove prehrane, od 1. siječnja 2024. porasti za 564,5 eura.

Dakle, u ove tri kategorije neoporezivih primitaka trenutno i do zadnjeg dana 2023. maksimalni godišnji neoporezivi iznos koji se može isplatiti radnicima iznosi 2.455,49 eura, a od 1. siječnja 2024. godine raste za 564,51 euro, na 3.020 eura.

Porast će neoporezivi izdaci i u nekim drugim kategorijama, pa tako primjerice naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe od 1. siječnja 2024. raste na 0,50 eura po prijeđenom kilometru, što je 25 posto više u odnosu na trenutnih 40 eurocenti.

Porast će dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu koje će od iduće godine biti neoporezive do iznosa od 30 eura, u odnosu na trenutnih 26,55 eura.

Rast jubilarnih nagrada

Potpora radniku zbog invalidnosti trenutno iznosi 331,81 euro, za smrt u užoj obitelji 398,17 eura, za dugotrajno bolovanje 331,81 euro, dok potpore djetetu umrlog radnika dosežu 232,27 eura. Od 1. siječnja neoporezivo će se na ime tih potpora moći isplatiti do 560 eura u svakoj od kategorija.

Raste i neoporezivi iznos otpremnine radnika prilikom odlaska u mirovinu, s trenutno maksimalnih 1.327,24 eura na 1.400 eura od iduće godine.

Kada je riječ o mogućim neoporezivim primicima radnika za navršeni radni staž, nagrada za navršenih 10 godina raste s trenutnih 199,09 eura na 280 eura od 1. siječnja 2024., za 15 godina gornji limit se diže s 265,45 na 336 eura, za 20 godina s 331,81 na 392 eura, dok će se za 25 godina radnog staža radnicima od iduće godine moći neoporezivo isplatiti do 448 eura, u odnosi na trenutnih 398,17 eura.

Neoporezive nagrade za navršenih 30 godina rastu s 464,53 na 504 eura, za 35 godina s 530,90 na maksimalnih 560 eura, a za 40 godina i svakih narednih pet godina sa 663,62 na 672 eura.

Od 1. siječnja uvodi se i novi sustav oporezivanja napojnica. U državne škare ulaze tek kad prijeđu godišnji iznos od 3360 eura, a očekuje se da će veći broj objekata uvesti kartično plaćanje.

Iduće godine građani će osjetiti veću razliku zbog neradnih nedjelja, jer je ove godine sustav 16 radnih nedjelja uveden tek 1. srpnja pa je bilo više radnih nedelja nego što će biti 2023. godine. Trgovci su zbog neradnih nedjelja podnijeli ustavnu tužbu. 

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *