Susret djelatnika katoličkih škola u Požegi pred početak drugog školskog polugodišta

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Prije početka nastave drugoga polugodišta, 7. siječnja 2022. u organizaciji Ureda za
katoličke škole u Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi održan je susret djelatnika katoličkih
škola Požeške biskupije, predvođenih ravnateljima iz Katoličke gimnazije i Katoličke
osnovne škole u Požegi, Katoličke klasične gimnazije i Katoličke osnovne škole u Virovitici
te iz Katoličke osnovne škole u Novskoj. Susret je sazvao i njime ravnao Ivica Žuljević,
predstojnik Ureda za katoličke škole, a sudjelovao je i biskup Antun Škvorčević.

Predstojnik Žuljević pozdravio je biskupa Antuna i djelatnike spomenutih škola te je
predstavio dnevni red susreta. Pročitan je zatim evanđeoski ulomak o Isusovom hodočašću s
roditeljima u jeruzalemski hram. Potom je biskup Antun u svojoj prigodnoj riječi zaželio
djelatnicima katoličkih škola blagoslovljenu novu godinu, zahvalio im za žrtvu i ljubav koju
ulažu u mlade naraštaje. Kazao je kako nam naviješteni evanđeoski ulomak prikazuje Isusov
prvi javni nastup koji je na neki način i odgojno-školski zanimljiv. Naime, dvanestogodišnji
Isus krenuo je s roditeljima na hodočašće i očitovao svojevrsnu neposlušnost tako što je
samovoljno ostao u hramu, umjesto da se s njima vratio u svoje zavičajno mjesto.

Spomenuvši kako bi vjerojatno svaki roditelj poput Marije uputio prijekor svome djetetu zbog
neprihvatljiva postupka, biskup je zapitao je li to zastarjeli odgojni model koji trebamo
napustiti i okrenuti se novim, suvremenim načinima ophođenja s djecom. Jesu li s odgojnog
gledišta možda pogriješili roditelji koji nisu primijetili da Isus nije s njima, ili je Isus krivo
učinio što je ostao u hramu ne javivši se Mariji i Josipu? Istaknuo je da se kulturološki
gledano o čovjekovu odgoju ne može razmišljati na način suprotstavljanja između
nekadašnjeg i sadašnjeg.

Kazao je kako u spomenutom evanđeoskom događaju nema mjesta
za špekulacije i okrivljavanje bilo koga, jer je njegova poruka dublja i dalekosežnija od toga.
Naime, sama činjenica da je Bogo-čovjek Isus sjeo među učitelje, slušao ih i pitao ima
osobitu težinu zbog toga što nas upućuje na to da se škola i odgoj ne mogu svesti samo na
prenošenje znanja od starijih na mlađe, nego je ona izgradnja putem uzajamnog osluškivanja,
propitkivanja i traganja za vlastitim smislom, gdje naš odnos prema Bogu i Boga prema nama
ima sasvim posebno mjesto. U tom pogledu zanimljiv je Isusov odgovor na Marijin prijekor
“Sinko, zašto si nam to učinio? Gle, otac tvoj i ja žalosni smo te tražili.”

On uzvraća protupitanjem: “Zašto ste me tražili? Niste li znali da mi je biti u onome što je Oca mojega?”
Biskup je kazao kako Isusov „biti u onome što je Oca mojega“ nema tek smisao u
tome da on treba biti u jeruzalemskom hramu, mjestu Božja prisutnosti, nego da bi pitajući i
slušajući obznanio što je njegovo poslanje koje mu je povjerio Otac. Metoda pitanja i slušanja
ima osobito značenje u traganju za odgovorima otkud smo došli, kamo smo krenuli, što je cilj
i smisao našeg postojanja, te se na taj način susrećemo s istinom o samima sebi u
dimenzijama onostranosti, u Bogu. Stoga u proširenom pogledu „biti u kući Oca mojega“
znači otkrivati u vlastitoj stvorenosti i svijetu oko nas ono što nas upućuje na Boga kao izvor i
smisao svega postojećeg. Biskup je kazao djelatnicima katoličkih škola neka poučavajući
mlade naraštaje u matematici, biologiji, kemiji te drugim predmetima propisanima kurikulom,
zajedno s njima osluškuju ona pitanja koja su upisana u dubini svakog ljudskog bića i tragaju
za odgovorima koji nadilaze predmetni pristup stvarnosti koju poučavaju.

Neka pomognu mladima da se susretnu s dimenzijom vlastite onostranosti i upućenosti na Stvoritelja, te se
povežu s njime i oblikuju život snagom vjere. Dodao je kako smo svjedoci da se čovječanstvo
muči s problemima na život i smrt, među kojima je i ekološko pitanje te je zapitao: jesmo li
usmrtili stvarnost oko sebe i planet zemlju? Istaknuo je kako se može reći da smo ugrozili
zemlju i okoliš jer nismo poslušni Bogu koji je na svoj način prisutan u zakonitostima svijeta
oko nas. Biskup je kazao kako je važno otkrivati učenicima u školi zakonitosti svijeta, a još

važnije ih poticati da ih poštuju, ne dopuštajući našoj sebičnosti da razara nas same i svijet
oko nas. Ustvrdio je da oduvijek postoji pitanje kako se odnositi prema stvarnosti oko sebe i
prema samome sebi da bismo bili u skladu s Božjim naumom o nama. Kazao je kako smo
stvoreni da bismo poštujući zakonitosti u vlastitom biću i svijetu oko nas sačuvali prirodu te
očitovali svoju veličinu i dostojanstvo. Potaknuo je okupljene djelatnike katoličkih škola neka
budu osjetljiva srca za stvarnost oko sebe u onim dimenzijama koje joj nismo mi dali, nego
Bog.

Potom je biskup kazao kako ga pogađa evanđelistina tvrdnja da se Isus vratio s
roditeljima u Nazaret i bio im poslušan. U današnjim odgojnom pristupu s poslušnošću se ne
računa. No, istaknuo je kako Isusova poslušnost nije bila disciplinske naravi, nego stav
utemeljen na ljubavi prema Ocu i poslanju koje mu je on povjerio, a koju je na svoj način
svjedočio i u odnosu prema Mariji i Josipu. Sv. Pavao u Poslanici Filipljanima piše kako je
Isus upravo svojom poslušnošću Ocu dokraja do u smrt, slomio okove zla i smrti te ostvario
naše spasenje.

Biskup je istaknuo da je ljubav čin poslušnosti najvećoj zakonitosti po kojoj
djeluje Bog te da takvim ponašanjem i sami postajemo dionici njegova uspješnog svijeta, u
koji su učitelji u katoličkim školama pozvani uvoditi mlade ljude, pomažući im da se izdignu
iz zarobljenosti vlastitom sebičnošću. Izrazio je zahvalnost ravnateljima, učiteljima i drugim
djelatnicima katoličkih škola što propitujući i osluškujući Božju istinu o nama i stvarnosti oko
nas otkrivaju mladim ljudima duboke dimenzije njihova postojanja. Na kraju se osvrnuo i na
izazov pandemije koronavirusa, potaknuvši sudionike susreta na racionalnost kojom treba
odgovoriti na prijetnju bolesti COVID-19.

Po završetku biskupovih poticajnih riječi, predstojnik Žuljević predstavio je
predavačicu dr. Katarinu Aladrović Slovaček, profesoricu na Učiteljskom fakultetu u
Zagrebu, a inače rođenu Pleterničanku, koja je održala predavanje pod nazivom
“Komunikacijski i motivacijski izazovi današnjice za učitelje, odgojitelje i roditelje.
Dr. Aladrović Slovaček pozdravila je sve prisutne te zahvalila na ukazanom
povjerenju i časti da održi predavanje. Potom je progovorila o obrazovanju u doba
globalizacije, digitalizacije i pandemije istaknuvši kako je obrazovanje više nego ikada
osviješteno koliko je nužno slijediti promjene u društvu koje se trebaju odražavati i na
obrazovni sustav. Naglasila je kako veliki problem stvara vrlo loša čitalačka pismenost u
djece, ali i odraslih, što se reflektira, ne samo na humanističke predmete, nego i na
prirodoslovne.

Nakon toga govorila je o vrstama motivacije. Rekla je da većinu ljudi pokreće
ekstrizična, ali kako je osjećaj puno bolji kada nešto napravimo zbog intrizične motivacije te
je istaknula da je važno da upravo u sebi pronađemo motivaciju. Završivši s motivacijom dr.
Aladrović Slovaček progovorila je i o komunikaciji naglasivši kako postoji nekoliko vrsta
komunikacije kao što su jaka, slaba, jednosmjerna i dvosmjerna. Posvijestila je prisutne da na
komunikacijske vještine kod djece najviše utječu mediji, struktura obitelji, jezično okruženje,
obrazovanje roditelja, čitalačke navike i institucijski odgoj i obrazovanje.

Naglasivši kako je “moja komunikacija, moj otisak u svijetu” te da je učitelj govorni, ali i svaki drugi “model”
svojim učenicima, dr. Aladrović Slovaček završila je svoje zanimljivo i iscrpno predavanje.
Potom je uslijedio drugi dio susreta kada su ravnatelji, pod moderiranjem predstojnika
Žuljevića, iznijeli aktualna pitanja i tekuću problematiku, a spomenuti su i primjeri dobre
prakse.
Na koncu duhovno-formacijskog susreta održano je klanjanje pred Presvetim u
katedrali sv. Terezije Avilske, koje je predvodio vjeroučitelj u požeškoj Katoličkoj gimnaziji
Krunoslav Siroglavić.
Susret je završio u blagovaonici Katoličke osnovne škole prigodnim domjenkom.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika