Treća korizmena tribina u Požegi

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp


U Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, 24. ožujka održana je treća korizmena tribina
na kojoj je gostovao Anton Šuljić, svećenik Krčke biskupije, teolog, novinar, književni
kritičar na temu „Pismo (Sveto) i riječ (Božja) u suvremenoj kulturi“. Nakon molitve
Anđeoskog pozdravljenja, moderator tribine Miroslav Paulić, profesor hrvatskog jezika u
Katoličkoj gimnaziji u Požegi, pozdravio je biskupa Antuna i sve nazočne sudionike tribine.

Predstavljajući predavača između ostalog je rekao: »Izvjesno je da se radi o darovitu čovjeku,
pa onda i svestranom, budući da darove nije zakopao, o čovjeku koji nam o ljepoti i moći
riječi može progovoriti iz više perspektiva. O riječi koja je u suvremenoj kulturi
obescijenjena, koja sve više gubi na autentičnosti, kojom se danas, jasno i glasno, javno i
privatno razbacuje i nabacuje polupismeni polusvijet. Ovaj bodul, otočanin, baštinik otočke
glagoljske tradicije, zaljubljenik u pasionsku baštinu, svoje je znanje i iskustvo stjecao od
Paga preko Istre do Zagreba, odnosno od Novalje preko Pazina do Zagreba. […] Budući da se
okušao u pisanju ni manje ni više nego i na staroslavenskom jeziku, pred nama je očito čovjek
zavidne erudicije, ljubitelj tradicije, zdrave kršćanske intuicije«.

U uvodu don Antun je pozdravio biskupa Antuna, koga iznimno cijeni, te je izrazio
nadu da će se u svom predavanju moći barem malo dotaknuti onoga što biskup Antun svojim
zauzimanjem ovdje u Požegi poduzima, a što se na razini Hrvatske vidi kao nešto vrijedno.
Kazao je da je rado prihvatio poziv da kao gost predavač na korizmenoj tribini u Požegi i u
dragoj mu Slavoniji bude u službi Božje riječi. Kazao je da će njegovo predavanje biti
svojevrsni panoramski prikaz percepcije i tretiranja Božje riječi, odnosno Svetog pisma i
Crkve u suvremenoj hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Naglasio je da je Kristovim utjelovljenjem
savršena i transcendentna Božja riječ ušla u naš nesavršeni, zlom, grijehom, političkim
intrigama i zavrzlamama zahvaćeni svijet, i u njega unijela božanski smisao.

U središnjem dijelu predavanja don Anton je ustvrdio da je, nakon što se je posljednjih
dvjestotinjak godina u društvu dogodio rascjep, raskol između Crkve kao navjestiteljice Božje
riječi, s jedne strane, te kulture i umjetnosti, s druge strane, suvremeni svijet postao teško
mjesto za prihvaćanje Božje riječi. Tvrdnju je potkrijepio onime što povjesničar Ivo Banac
piše u svojoj knjizi »Hrvati i Crkva. Kratka povijest hrvatskog katoličanstva u modernosti«.

Kazao je kako su tog raskola i jaza između kršćanske vjere i kulture, odnosno razlaza između
crkvene institucije i značajnog broja umjetnikâ bili svjesni biskupi na Drugom vatikanskom
saboru, tragajući za načinom kako premostiti spomenuti jaz, kao i postkoncilski pape Pavao
VI. i osobito Ivan Pavao II., koji je 1980. godine rekao kako su nekoć sadržaji kršćanskog
vjerovanja stvarali teme i motive umjetnosti, te da je Crkva dugo slovila kao majka
umjetnosti, a da se danas snažno osjeća tendencija da kršćanstvo u suvremenom društvu sve
više marginalizira i da se Crkva i njezina vjerska tematika više ne tretira ozbiljno u
umjetnosti.

Zatim je predavač u kratkim crtama prikazao stanje odnosa vjere i kulture u
pojedinim granama umjetnosti (književnost, likovna umjetnost, arhitektura, glazba, kazalište,
film), spominjući imena pojedinih umjetnika i navodeći primjere vrijednih umjetničkih
ostvarenja, te je pritom načelno ustvrdio kako su se negativne posljedice spomenutog raskola
najmanje osjetile na području glazbe i književnosti, a najviše u kazališnoj i filmskoj
umjetnosti.

U završnom dijelu predavanja don Anton je ustvrdio kako Crkva ne smiju odustati od
naviještanja Božje riječi u suvremenom svijetu, te da dijalog između vjere i kulture, unatoč
navedenim poteškoćama, nema alternative. Pritom je pred kršćanskom teologijom zahtjevni
zadatak da se u naviještanju uvijek aktualne i spasonosne Božje riječi znade služiti jezikom i
umjetničkim izričajem koji je razumljiv suvremenom čovjeku.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava tijekom koje je don Anton odgovorio na
nekoliko postavljenih pitanja. Na kraju tribine biskup Antun je kazao da želi završiti sa
zahvalnošću don Antonu i svim sudionicima. Podsjetivši ih da su na prvu korizmenu nedjelju
čuli Isusa koji kaže da čovjek ne živi samo od kruha, nego i od riječi. Zar je riječ tako moćna,
zapitao je biskup odgovorivši, da nam iskustva koje imamo ovih dana s obzirom na rat u
Ukrajini svjedoči kako riječ može i ubiti. Takvu riječ izgovorio je onaj koji je pokrenuo rat.
Koliko li umiranja, smrti zbog te riječi? Ali ima jeda potresna riječ Gospodina našega Isusa
Krista s križa, koji nam je svojom mukom, i smrću poručio: „Bog te voli!“ To je riječ koja
oživljava, ustvrdio je biskup. Podsjetivši sudionike tribine da je ta riječ posvjedočena i u
Svetom pismu, pozvao ih je da ove korizme na osobiti način u svojim životnim nastojanjima
druguju s njome. Zahvalio im je što otvaraju prostore svoga duha da u njima odjekuje riječ
koja je život.

Moderator Paulić zahvalio je na koncu predavaču najavljujući četvrtu korizmenu
tribinu na kojoj će o mjestu i značenju katoličkih škola u odgojno-obrazovnom sustavu
Republike Hrvatske govoriti Jasminka Buljan Culej.

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on pinterest
Pinterest
Share on whatsapp
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Nedavne vijesti

Izbor urednika