METEOROLOŠKI servis Severe Weather Europe (SWE) objavio je da se nad većim dijelom Europe razvija toplinska kupola koja bi u narednim danima mogla donijeti rekordno visoke temperature za ovo doba godine. U mnogim krajevima temperature će porasti za 15-ak stupnjeva. U Španjolskoj i Portugalu prognoziraju se temperature između 35 i 39 Celzijevih stupnjeva – prenosi Index.hr
Topla zračna masa postupno će se širiti prema sjeveru i istoku, pa će se poslijepodnevne temperature u većem dijelu zapadne Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i središnju Europu, penjati na vrijednosti od 25 do 29 ℃. Očekuje se da će temperature biti i do 15 stupnjeva više od višegodišnjeg prosjeka za kraj svibnja.
Zamolili smo Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) da nam odgovori što možemo očekivati u Hrvatskoj.
Koliko će trajati vrućine?
DHMZ navodi da će se, prema trenutačno dostupnim prognostičkim materijalima, zatopljenje postupno razvijati tijekom idućih dana te da bi najizraženije moglo biti početkom sljedećeg tjedna.
“Nakon utorka pouzdanost prognostičkih materijala se smanjuje, pa za detaljniju procjenu mogućeg nastavka zatopljenja treba pričekati nove izračune modela”, poručuju.
Kolike bi mogle biti najviše temperature?
U većini krajeva Hrvatske danju će biti vrlo toplo, uz najvišu temperaturu zraka uglavnom od 24 do 29 °C. Malo manje toplo bit će u Gorskoj Hrvatskoj, dok bi osobito početkom sljedećeg tjedna temperatura ponegdje mogla prelaziti 30 °C.
To bi u pojedinim krajevima mogli biti i prvi vrući dani ove godine. Vrući dan je dan u kojem je najviša dnevna temperatura zraka veća ili jednaka 30 °C.
Kako nastaje toplinska kupola?
U idućim danima sa sjevera Afrike prema zapadnoj i dijelu središnje Europe pritjecat će topao i vrlo topao zrak. Istodobno će na vremenske prilike nad većim dijelom kontinenta djelovati prostrana anticiklona, odnosno područje visokog tlaka zraka. Takva situacija najčešće donosi stabilnije, sunčanije i toplije vrijeme, uz slabiji razvoj oblaka i manju vjerojatnost oborine.
Pojam “toplinska kupola” koristi se kada se vrući zrak dulje zadržava nad nekim područjem, najčešće uz anticiklonu i poseban raspored strujanja u višim slojevima atmosfere, tzv. omega blokiranje. Visoki tlak tada potiskuje zrak prema tlu, gdje se on dodatno zagrijava, a vedro nebo i mnogo sunčanih sati dodatno pojačavaju porast temperature. No nije svako razdoblje toplog vremena toplinska kupola.
Hoće li to biti prvi ovogodišnji toplinski val?
Iz DHMZ-a poručuju da je za sada ispravnije govoriti o razdoblju vrlo toplog ili iznadprosječno toplog, a ponegdje i vrućeg vremena, a ne nužno o toplinskom valu. Budući da se početkom sljedećeg tjedna ponegdje očekuju temperature više od 30 °C, u pojedinim krajevima mogući su prvi vrući dani ove godine. Za ocjenu radi li se o toplinskom valu potrebno je pratiti trajanje takvih uvjeta i lokalne temperaturne pragove, ističu.
Treba pratiti upozorenja na opasnost od vrućine
DHMZ podsjeća da se upozorenja na opasnost od vrućine koja može djelovati na ljudsko zdravlje u Hrvatskoj izdaju prema kriterijima koji se temelje na analizi minimalnih i maksimalnih temperatura zraka te podataka o smrtnosti.
“Ako takvi uvjeti potraju, može se govoriti o danima s povećanim rizikom za zdravlje. Prema trenutačnim prognostičkim materijalima, za sada se još ne očekuje dosezanje tih pragova”, tumače.
Ima li tu mogućeg utjecaja El Niña?
Budući da je ove godine počeo jačati utjecaj fenomena El Niño, zanimalo nas je u kolikoj bi mjeri on mogao biti povezan s vrućinama koje dolaze.
Iz DHMZ-a objašnjavaju da El Niño može utjecati na vremenske prilike diljem svijeta, ali da njegov utjecaj nije svugdje jednako izražen.
“U Europi, osobito na Sredozemlju i u Hrvatskoj, taj je utjecaj slabiji i promjenjiviji nego u nekim drugim dijelovima svijeta. Zato se El Niño ne može uzeti kao izravno objašnjenje ove konkretne epizode zatopljenja u Hrvatskoj. El Niño može pridonijeti dodatnom porastu globalne temperature zraka u 2026. i 2027. godini te povećati vjerojatnost novih temperaturnih rekorda”, tumače.
Što se očekuje nakon vrućina?
DHMZ ističe da se nakon utorka pouzdanost prognoza smanjuje, pa će za detaljniju procjenu nastavka zatopljenja ili moguće promjene vremena trebati pričekati nove izračune modela.
“Dugoročnije gledano, sezonske prognoze upućuju na to da će ljeto 2026. u Hrvatskoj vrlo vjerojatno biti toplije od prosjeka, uz povećanu vjerojatnost toplinskih valova. Signal za oborinu zasad je slabije izražen, ali blago upućuje na sušnije uvjete, osobito duž obale. Važno je pritom naglasiti da sezonske prognoze ne govore kakvo će vrijeme biti pojedinog dana, nego procjenjuju vjerojatnost odstupanja od uobičajenih klimatskih vrijednosti”, poručuju iz DHMZ-a.
