Priopćenje saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
WhatsApp


Kao članica Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora sudjelovala sam na tematskoj sjednici
koja je održana 21. i 22. rujna 2022. godine u Šibeniku, Sinju i Lipiku pod nazivom „Uspostava
veteranskih centara“. Poznato je da je ideja Veteranskog centra odnosno Veteranskih domova
živjela dugi niz godina, još od 2007. godine, a koja je operacionalizirana i oživotvorena kroz
politiku i program SDP-a, Vlade Republike Hrvatske na čelu sa Zoranom Milanovićem, te
Ministarstva branitelja na čelu sa Fredom Matićem. Prvotno je bilo zamišljeno kao projekt
izgradnje Veteranskih centara u svakoj županiji, iz potrebe dodatne skrbi za braniteljsku
populaciju, uz zdravstvene usluge i psihosocijalnu uslugu koju pružaju Centri za psihosocijalnu
pomoć braniteljima.
Kao prvi takav projekt i pilot projekt Dom hrvatskih veterana otvoren je u Lipiku u prosincugodine,
kao rezultat I. faze adaptacije nekadašnjeg hotela „Lipa“. Radi potrebe proširenja
kapaciteta objekta, druga faza radova je uslijedila u rujnu 2015. godine, a potom i samo
otvorenje prostora za rad sa korisnicima je uslijedilo puno kasnije od planiranog roka, u veljači

2014. godine. Posebne okolnosti koje su sigurno pridonijele da prvi Dom bude baš u Lipiku su
svakako lječilište, Specijalna bolnica za rehabilitaciju, termalna voda, otvoreni i zatvoreni
bazeni, parkovi, povoljna klima i sve drugo što su u Lipik oduvijek privlačili one koji su bili u
potrebi za punom medicinsko rehabilitacijskom skrbi.

Svakako možemo biti ponosni da se upravo ogledni primjerak Veteranskog centra ostvario u
Požeško slavonskoj županiji suradnjom tadašnjih dužnosnika, braniteljskih udruga, a koji projekt
je prelazio nadstranačke okvire i zahtijevao punu suradnju svih uključenih aktera. Dom hrvatskih
veterana se adaptirao, izgradio i opremio putem nacionalnih sredstava, dok se paralelno razvijao
projekt Ministarstva branitelja u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-
2020., a vrijednosti 329 milijuna kuna od čega se 85 posto sufinancira iz Europskog fonda za
regionalni razvoj, a to se odnosilo na Veteranske domove u Šibeniku, Sinju, Petrinji i Daruvaru.

Tada je u listopadu 2015. godine predstavljen projekt Uspostava Veteranskog centra u Petrinji,
Sinju i Šibeniku, na dijelom postojećim lokacijama, nekadašnjim vojarnama, uz izgradnju novih
potrebnih objekata. Iako se dugi niz godina najavljivao završetak veteranskih centara, tek sada
ovo ljeto 2022. godine smo imali otvorenje veteranskih centara u Šibeniku i Sinju.
Pozdravljam širenje mreže veteranskih centara, kao podrška braniteljskoj populaciji kroz
ustanove smještajno-rehabilitacijskog tipa u kojima mogu boraviti branitelji, sukladno Zakonu o
hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, korisnici prema
Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te korisnici prema Zakonu o pravima
žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom
ratu.

Uz rehabilitacijske, sportske i rekreacijske aktivnosti, korisnicima se pruža savjetodavna
pomoć, te kroz različite radionice, seminare, treninge, osnažuju se potencijali korisnika za
zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne
terapije. Dobro je što se multidisciplinarnim pristupom radi na osnaživanju pojedinca i njegovom
uključivanju u zajednicu, te se omogućava podizanje kvalitete življenja korisnika, njihovog
socioekonomskog položaja, ali na način da se osnaži korisnika u zajednici.

Sveobuhvatnim pristupom na jednom mjestu omogućava se podizanje kvalitete življenja
korisnika kao i njihovog socioekonomskog položaja, a uloga veteranskih centara očituje se
prvenstveno u poboljšanju općeg stanja korisnika i njihovom uključivanju u društvenu zajednicu,
a ne u pružanju trajne institucionalne skrbi. Pružanje usluga u zajednici i širenje mreže
izvaninstitucionalne skrbi se jednim dijelom odvija preko udruga i projektnih sredstava, no
činjenica da su to povremene usluge i da se tu puno više napora treba uložiti u organiziranju
skrbi za braniteljsku populaciju. Činjenica da je 23 % hrvatskih branitelja starije od 65 godina, te
da je populacija koja ranije umire i ima zdravstvenih poteškoća, što predstavlja izazove u
planiranju skrbi.
U Požegi, 24. rujna 2022. godine
Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica

Facebook
Twitter
LinkedIn
Pinterest
WhatsApp

Leave a Comment

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)